<?xml version="1.0"?>
<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><rdf:Description rdf:about="https://revis.openscience.si/IzpisGradiva.php?id=13013"><dc:title>Ublažavanje rizika zdravstvenog osiguranja od padova odraslih osoba s gerastenijom uz razvoj socijalne infrastrukture prilagođene starosti</dc:title><dc:creator>Brući,	Snježana	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Bogataj,	David	(Mentor)
	</dc:creator><dc:creator>Toplak Perović,	Barbara	(Komentor)
	</dc:creator><dc:subject>gerastenija</dc:subject><dc:subject>padovi starijih osoba</dc:subject><dc:subject>socijalna infrastruktura</dc:subject><dc:subject>zdravstveni troškovi</dc:subject><dc:subject>specijalizirane stambene jedinice</dc:subject><dc:description>Sindrom gerastenije povezan je s nizom aspekata starenja, onih fizičkih, psiholoških, emocionalnih i socijalnih, te zahtijeva integrirane pristupe koji uključuju zdravstvenu i socijalnu skrb te prilagodbe životnog okoliša. Glavni čimbenici, poput smanjene mišićne mase, snage i koordinacije, povećavaju rizik od padova, osobito ako starije osobe žive u neprilagođenim uvjetima. Zbog toga je potrebna sveobuhvatna, multidisciplinarna strategija koja uključuje zdravstvo, socijalne usluge, urbano planiranje i stanovanje. Istraživanja su pokazala da prilagodba stambenog prostora, osiguravanje mobilnosti i uklanjanje arhitektonskih barijera značajno smanjuju učestalost padova, istovremeno povećavajući sigurnost, samostalnost i društvenu uključenost starijih osoba. Stariji su posebno osjetljivi na prostorne prepreke, što dodatno naglašava važnost sigurnih, dostupnih i funkcionalnih stambenih rješenja. Ekonomska studija potvrđuje da prilagođeno stanovanje rezultira znatnim uštedama u javnoj potrošnji, posebno na troškove hospitalizacije, rehabilitacije i dugotrajne skrbi nakon padova. Doktorska disertacija razvija aktuarski model za mjerenje društvene vrijednosti koju stvaraju starije osobe koje žive u umirovljeničkim zajednicama. Doktorska disertacija bila je prva u svijetu koja je pružila model za mjerenje društvene vrijednosti kao smanjenja javne potrošnje na zdravstvenu skrb i dugotrajnu skrb koje proizlazi iz života starijih osoba u umirovljeničkim zajednicama. Model omogućuje kvantificiranje smanjenja javnih rashoda kroz prevenciju zdravstvenih problema i ozljeda uzrokovanih padovima. Uloga socijalnog gerontologa u tom kontekstu je razvijati multimodalne intervencije koje uvažavaju biološke, ponašajne i okolišne čimbenike, čime se doprinosi kreiranju sigurnog, pristupačnog i uključivog prostora za starije osobe te većoj održivosti socijalnih i zdravstvenih sustava.</dc:description><dc:publisher>S. Brući</dc:publisher><dc:date>2025</dc:date><dc:date>2026-01-19 15:21:12</dc:date><dc:type>Doktorsko delo/naloga</dc:type><dc:identifier>13013</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></rdf:Description></rdf:RDF>