Koncept prostornog planiranja – nastanak i razvoj vrtnih gradovaJambrović, Maja (Avtor) Dimitrovska Andrews, Kaliopa (Mentor) vrtna mestaEbenezer Howardurbanizacijakohezijska politika“pametna mesta”19. stoljeće je obilježeno razvojem industrije, a samim time i razvojem te neplaniranim širenjem gradova. Veliki broj radnika se seli u gradove zbog blizine radnih mjesta. Urbane regije postaju prenapučene i nepogodne za život i za razvoj društvene zajednice, a s druge strane, ruralna područja su potpuno gospodarski zanemarena. U svrhu rješavanja društvenih problema, Ebenezer Howard je razvio koncept vrtnog grada. Koncept je sadržavao kombinaciju pozitivnih strana i urbanih i ruralnih područja. Nastojao je ukloniti ekonomsku neravnopravnost i društveno rangiranje. Predložio je osnivanje gradova novog tipa koji će izbrisati razlike između sela i urbane aglomeracije i koji bi bili samodostatni. Nažalost, zbog skeptičnosti ljudi i teškog prilagođavanja novim stvarima, rani vrtni gradovi nisu bili dobro prihvaćeni. Tek u 20. stoljeću počinje prihvaćanje vrtnih gradova. Razvoj vrtnih gradova podijeljen je na tri etape. Proučavanjem triju etapa razvoja vrtnih gradova uočavaju se značajni pomaci u pristupu planiranja urbanih sredina. Howardovi principi i dalje se primjenjuju u aktivnostima organizacije Town and Country Planning Association (TCPA), koja nastoji ostvariti njegovu viziju samoodrživih i energetski učinkovitih naselja. Teško prihvaćeni vrtni gradovi zapravo imaju potencijal postati gradovima budućnosti, i to zahvaljujući pametnim i zelenim gradovima. Kohezijska politika ima veliku ulogu u održivom razvoju i sinonim je za regionalnu politiku EU-a. Strategija Europske unije je promicanje i potpora „cjelokupnom skladnom razvoju“ država članica i njihovih regija[M. Jambrović]20212022-01-05 15:25:21Magistrsko delo/naloga8600sl