20.500.12556/ReVIS-13013 Ublažavanje rizika zdravstvenog osiguranja od padova odraslih osoba s gerastenijom uz razvoj socijalne infrastrukture prilagođene starosti doktorska disertacija študijskega programa tretje bolonjske stopnje Socijalna [i.e. Socialna] gerontologija Blažitev tveganj zdravstvenega zavarovanja padcev krhkih starejših odraslih z razvojem starosti prijazne socialne infrastrukture Sindrom gerastenije povezan je s nizom aspekata starenja, onih fizičkih, psiholoških, emocionalnih i socijalnih, te zahtijeva integrirane pristupe koji uključuju zdravstvenu i socijalnu skrb te prilagodbe životnog okoliša. Glavni čimbenici, poput smanjene mišićne mase, snage i koordinacije, povećavaju rizik od padova, osobito ako starije osobe žive u neprilagođenim uvjetima. Zbog toga je potrebna sveobuhvatna, multidisciplinarna strategija koja uključuje zdravstvo, socijalne usluge, urbano planiranje i stanovanje. Istraživanja su pokazala da prilagodba stambenog prostora, osiguravanje mobilnosti i uklanjanje arhitektonskih barijera značajno smanjuju učestalost padova, istovremeno povećavajući sigurnost, samostalnost i društvenu uključenost starijih osoba. Stariji su posebno osjetljivi na prostorne prepreke, što dodatno naglašava važnost sigurnih, dostupnih i funkcionalnih stambenih rješenja. Ekonomska studija potvrđuje da prilagođeno stanovanje rezultira znatnim uštedama u javnoj potrošnji, posebno na troškove hospitalizacije, rehabilitacije i dugotrajne skrbi nakon padova. Doktorska disertacija razvija aktuarski model za mjerenje društvene vrijednosti koju stvaraju starije osobe koje žive u umirovljeničkim zajednicama. Doktorska disertacija bila je prva u svijetu koja je pružila model za mjerenje društvene vrijednosti kao smanjenja javne potrošnje na zdravstvenu skrb i dugotrajnu skrb koje proizlazi iz života starijih osoba u umirovljeničkim zajednicama. Model omogućuje kvantificiranje smanjenja javnih rashoda kroz prevenciju zdravstvenih problema i ozljeda uzrokovanih padovima. Uloga socijalnog gerontologa u tom kontekstu je razvijati multimodalne intervencije koje uvažavaju biološke, ponašajne i okolišne čimbenike, čime se doprinosi kreiranju sigurnog, pristupačnog i uključivog prostora za starije osobe te većoj održivosti socijalnih i zdravstvenih sustava. Sindrom gerastenije je povezan s številnimi vidiki staranja – fizičnimi, psihološkimi, čustvenimi in socialnimi – ter zahteva integrirane pristope, ki vključujejo zdravstveno in socialno oskrbo ter prilagoditve bivalnega okolja. Glavni dejavniki, kot so zmanjšana mišična masa, moč in koordinacija, povečujejo tveganje za padce, zlasti če starejše osebe živijo v neprilagojenih razmerah. Zato je potrebna celovita, multidisciplinarna strategija, ki vključuje zdravstveno varstvo, socialne storitve, urbanistično načrtovanje in stanovanjske prilagoditve. Raziskave so pokazale, da prilagoditev bivalnega prostora, omogočanje mobilnosti in odstranjevanje arhitekturnih ovir pomembno zmanjšujejo pogostost padcev ter hkrati povečujejo varnost, samostojnost in družbeno vključenost starejših oseb. Starejši so še posebej občutljivi na prostorske ovire, kar dodatno poudarja pomen varnih, dostopnih in funkcionalnih stanovanjskih rešitev. Ekonomska študija potrjuje, da prilagojeno bivališče pomeni znatne prihranke v javni porabi, zlasti glede stroškov hospitalizacij, rehabilitacij in dolgotrajne oskrbe po padcih. Doktorska disertacija razvija aktuarski model za merjenje družbene vrednosti, ki jo ustvarjajo starejši, ki živijo v upokojenskih skupnostih. To je bila prva disertacija na svetu, ki je predstavila model za merjenje družbene vrednosti kot zmanjšanje javne porabe za zdravstveno in dolgotrajno oskrbo, ki izhaja iz bivanja starejših v takšnih skupnostih. Model omogoča kvantificiranje zmanjšanja javnih izdatkov s preprečevanjem zdravstvenih težav in poškodb zaradi padcev. Vloga socialnega gerontologa je v tem kontekstu razvoj multimodalnih intervencij, ki vključujejo biološke, vedenjske in okoljske dejavnike, s čimer se prispeva k ustvarjanju varnega, dostopnega in vključujočega okolja za starejše ter večji vzdržnosti socialnega in zdravstvenega sistema.The syndrome of gerasthenia is associated with various aspects of aging—physical, psychological, emotional, and social—and requires integrated approaches that encompass healthcare, social care, and adaptations of the living environment. Key factors such as reduced muscle mass, strength, and coordination increase the risk of falls, especially when older individuals live in environments that are not properly adapted. Therefore, a comprehensive, multidisciplinary strategy is needed, involving healthcare services, social support, urban planning, and housing. Research has shown that adapting living spaces, ensuring mobility, and removing architectural barriers significantly reduces the frequency of falls while simultaneously increasing safety, independence, and social inclusion for older adults. Older individuals are particularly sensitive to spatial obstacles, further emphasizing the importance of safe, accessible, and functional housing solutions. An economic study confirms that adapted housing leads to significant public spending savings, particularly in hospitalization, rehabilitation, and long-term care costs following falls. A doctoral dissertation has developed an actuarial model for measuring the social value generated by older people living in retirement communities. This dissertation was the first in the world to offer a model for quantifying social value as a reduction in public expenditure on healthcare and long-term care resulting from older adults living in such communities. The model allows for the quantification of reduced public costs through the prevention of health problems and fall-related injuries. In this context, the role of the social gerontologist is to develop multimodal interventions that integrate biological, behavioral, and environmental factors, thereby contributing to the creation of a safe, accessible, and inclusive environment for older people and enhancing the sustainability of social and healthcare systems. gerastenija padovi starijih osoba socijalna infrastruktura zdravstveni troškovi specijalizirane stambene jedinice krhkost padci starejših oseb socialna infrastruktura zdravstveni stroški specializirane stanovanjske enote frailty falls among the elderly social infrastructure healthcare costs specialised housing units true false false S. Brući Hrvaški jezik Angleški jezik Doktorsko delo/naloga 2026-01-19 15:21:12 2026-01-19 15:21:12 2026-01-23 03:30:45 0000-00-00 00:00:00 2025 0 Maribor 2025 Maribor 209 str., [78] str. pril. 0000-00-00 NiDoloceno NiDoloceno NiDoloceno 0000-00-00 0000-00-00 0000-00-00 364.32:616-07/-08-053.88(043.3) 265280515 https://d.cobiss.net/repository/si/files/265280515/171033/Bru%C4%87i_Snje%C5%BEana_dr_2025.pdf 1 1c53a3d7-f542-11f0-a15d-001a4af901a5 https://revis.openscience.si/Dokument.php?lang=slv&id=15378 Bruci_Snjezana_dr_2025.pdf Bruci_Snjezana_dr_2025.pdf 1 C85BC7B255AF12ECA315544A4CCB4168 81dba06012787d5cb34058ec1160d71eb2b9c05ba5cb5bee0ceef0976834ffb8 23ef9f30-f542-11f0-a15d-001a4af901a5 https://revis.openscience.si/Dokument.php?lang=slv&id=15379 Univerza Alma Mater Europaea 0 0 0