3.
Koncept prostornog planiranja – nastanak i razvoj vrtnih gradovaMaja Jambrović, 2021
Abstract: 19. stoljeće je obilježeno razvojem industrije, a samim time i razvojem te neplaniranim širenjem gradova. Veliki broj radnika se seli u gradove zbog blizine radnih mjesta. Urbane regije postaju prenapučene i nepogodne za život i za razvoj društvene zajednice, a s druge strane, ruralna područja su potpuno gospodarski zanemarena. U svrhu rješavanja društvenih problema, Ebenezer Howard je razvio koncept vrtnog grada. Koncept je sadržavao kombinaciju pozitivnih strana i urbanih i ruralnih područja. Nastojao je ukloniti ekonomsku neravnopravnost i društveno rangiranje. Predložio je osnivanje gradova novog tipa koji će izbrisati razlike između sela i urbane aglomeracije i koji bi bili samodostatni. Nažalost, zbog skeptičnosti ljudi i teškog prilagođavanja novim stvarima, rani vrtni gradovi nisu bili dobro prihvaćeni. Tek u 20. stoljeću počinje prihvaćanje vrtnih gradova. Razvoj vrtnih gradova podijeljen je na tri etape. Proučavanjem triju etapa razvoja vrtnih gradova uočavaju se značajni pomaci u pristupu planiranja urbanih sredina. Howardovi principi i dalje se primjenjuju u aktivnostima organizacije Town and Country Planning Association (TCPA), koja nastoji ostvariti njegovu viziju samoodrživih i energetski učinkovitih naselja. Teško prihvaćeni vrtni gradovi zapravo imaju potencijal postati gradovima budućnosti, i to zahvaljujući pametnim i zelenim gradovima. Kohezijska politika ima veliku ulogu u održivom razvoju i sinonim je za regionalnu politiku EU-a. Strategija Europske unije je promicanje i potpora „cjelokupnom skladnom razvoju“ država članica i njihovih regija
Found in: ključnih besedah
Keywords: vrtna mesta, Ebenezer Howard, urbanizacija, kohezijska politika, “pametna mesta”
Published: 05.01.2022; Views: 866; Downloads: 73
Fulltext (3,20 MB)
