Utjecaj postupaka u zdravstvenoj njezi na sigurnost pacijenata na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite u republici HrvatskojHerak, Ivana (Avtor) Neuberg, Marijana (Mentor) sigurnost pacijenatapropuštena skrbstandardizirani postupcikultura sigurnostianonimna prijavaUvod: Sigurnost pacijenata jedna je od najvažnijih komponenti kvalitete zdravstvene skrbi i odnosi se na sustavno sprečavanje pogrešaka i neželjenih događaja koji mogu nastati tijekom pružanja zdravstvenih usluga. Na globalnoj razini praćenje sigurnosti pacijenata prepoznato je kao prioritet budući da su medicinske pogreške među vodećim uzrocima štetnih ishoda, uključujući invaliditet i smrt. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira sigurnost pacijenata kao okvir organiziranih aktivnosti koje osiguravaju da se rizici smanje na najmanju moguću mjeru. U Republici Hrvatskoj fokus na sigurnost pacijenata postao je prioritet u nacionalnim strategijama, uz napore za unapređenje postupaka u zdravstvenoj njezi i smanjenje propuštene skrbi, ali uz određene administrativne i organizacijske probleme. Propuštena skrb odnosi se na neizvršene ili nepotpuno izvršene postupke, što može ozbiljno ugroziti sigurnost pacijenata i povećati rizik od incidenata. Glavni problem ovog istraživanja odnosi se na utvrđivanje utjecaja primjene standardiziranih postupaka i kulture sigurnosti na smanjenje učestalosti propuštene skrbi i neželjenih događaja na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite. Metode: Provedeno je kvantitativno istraživanje u 22 opće i županijske bolnice u Republici Hrvatskoj. Uzorak u istraživanju činilo je 1518 medicinskih sestara i tehničara zaposlenih na bolničkim odjelima. Upitnik je bio podijeljen na pet glavnih skupina pitanja: sociodemografski podatci, kultura sigurnosti, iskustva u vezi sa sigurnošću pacijenata i postupci u zdravstvenoj njezi koji negativno utječu na sigurnost pacijenata. Prikupljeni podatci analizirani su s pomoću deskriptivne i inferencijalne statistike. Zaključci u vezi s povezanosti među varijablama doneseni su na uobičajenom nivou signifikantnosti od 0,05 odnosno uz pouzdanost od 95 %. Statističke analize provedene su programom IBM SPSS Statistics 25 (SPSS Inc., Chicago, Il, SAD). Grafički prikazi izrađeni su s pomoću Microsoft Office Excela 2010. za Windows (Microsoft Corporation, Redmont, WA, SAD) i SPSS programa. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su statistički značajnu povezanost između primjene standardiziranih postupaka u zdravstvenoj njezi i smanjenja učestalosti propuštene skrbi (p < 0,001). Medicinske sestre/tehničari iz bolnica koje primjenjuju sigurnosne protokole izvijestili su o nižoj učestalosti neželjenih događaja, uključujući pogreške u primjeni lijekova i bolničke infekcije (p < 0,05). Kontinuirana edukacija zdravstvenog osoblja pokazala se ključnim prediktorom poboljšane sigurnosti pacijenata (p < 0,01), dok je prijava incidenata značajno povezana s boljim ishodima liječenja i smanjenje propusta (p < 0,05). Analiza naših rezultata također je pokazala da propuštena skrb ima značajan negativan utjecaj na sigurnost pacijenata jer se povećava rizik od neželjenih događaja (p < 0,001). Bolnice s razvijenijom kulturom sigurnosti bilježe nižu stopu medicinskih pogrešaka (p < 0,05) i bolje ishode liječenja. Najznačajniji prediktori sigurnosti pacijenata uključuju kontinuiranu edukaciju osoblja, sustavnu primjenu protokola i prijavu incidenata (p < 0,001). Rasprava: Ovo istraživanje potvrđuje da primjena standardiziranih postupaka u zdravstvenoj njezi ima ključnu ulogu u smanjenju propuštene skrbi i povećanju sigurnosti pacijenata. Rezultati pokazuju da bolnice koje imaju razvijenu kulturu sigurnosti i primjenjuju protokole bilježe bolje ishode liječenja i manji broj neželjenih događaja. Kontinuirana edukacija medicinskih sestara i tehničara o sigurnosnim standardima pokazala se ključnim čimbenikom u osiguravanju kvalitete skrbi s obzirom na to da povećava njihovu kompetenciju i smanjuje rizik od pogrešaka. Također, uvođenje sustava za anonimnu prijavu incidenata preporučuje se kao važan korak za unapređenje prijavljivanja i analize neželjenih događaja. Novi softver „SaveMedHr“ za prijavu omogućio bi lakše prikupljanje podataka, anonimnost prijave i jednostavniju integraciju s postojećim bolničkim sustavima. Takav sustav olakšao bi pravovremenu identifikaciju rizičnih područja i omogućio brže uvođenje korektivnih mjera. Jedan je od ključnih rezultata istraživanja povezanost između kulture sigurnosti i prijave incidenata. Bolnice koje potiču otvorenu komunikaciju o pogreškama i imaju visoku razinu timske suradnje pokazuju bolje rezultate u prevenciji medicinskih pogrešaka. Kultura sigurnosti ključna je za smanjenje straha od prijave incidenata, što omogućuje medicinskim sestrama/tehničarima da se fokusiraju na učenje iz pogrešaka umjesto na izbjegavanje odgovornosti. Ovi rezultati ističu potrebu za daljnjim razvojem edukacijskih programa usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti prijavljivanja neželjenih događaja i primjene sigurnosnih protokola. Istraživanje također ukazuje na potrebu za sustavnom analizom propuštene skrbi kao važnog indikatora sigurnosti pacijenata. Uvođenje mjera za smanjenje propuštene skrbi, kao što su standardizirani protokoli i planiranje resursa, može značajno smanjiti rizik od incidenata i poboljšati ishode liječenja. Povezanost propuštene skrbi s neželjenim događajima ukazuje na važnost temeljitog planiranja i nadzora nad provođenjem postupaka u zdravstvenoj njezi. Zaključak: Ovo istraživanje pruža važan doprinos razumijevanju utjecaja standardiziranih postupaka i propuštene skrbi na sigurnost pacijenata u bolnicama Republike Hrvatske. Primjena standardiziranih postupaka i kontinuirana edukacija ključni su čimbenici u smanjenju propuštene skrbi i povećanju sigurnosti pacijenata. Značaj ovog istraživanja ogleda se u njegovom doprinosu znanosti i praksi: omogućuje detaljno prepoznavanje rizičnih postupaka, potiče transparentnost i otvorenost u prijavljivanju neželjenih događaja, te pruža temelje za razvoj ciljanih edukacija i intervencija. Validirani upitnik i inovativni Model za unapređenje kulture sigurnosti predstavljaju vrijedan alat ne samo za hrvatski zdravstveni sustav, već i za međunarodnu zajednicu, budući da nude mogućnost prilagodbe i primjene u drugim zemljama sličnog konteksta. Time se otvara prostor za daljnja istraživanja, regionalnu suradnju i širenje dobre prakse, s krajnjim ciljem – povećanja sigurnosti pacijenata, profesionalnog razvoja medicinskog osoblja i podizanja kvalitete zdravstvene njege na višu razinu.20252026-07-10 09:19:11Doktorsko delo/naloga14198sl