Preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i njegovi efekti na političko ponašanje i percepciju kandidata kod biračaLičanin, Branka (Avtor) Bilić, Dinko (Avtor) Veljković, Božidar (Avtor) Ban, Anthony (Avtor) preferencijalno glasovanjeparlamentarni izboripolitičko ponašanjestavovi biračapercepcija kandidataPreferencijalni izborni model u Hrvatskoj klasificira se kao sustav otvorenih lista, sličan onima koji se koriste u nekim drugim državama članicama Europske unije, ali sa specifičnom značajkom praga od 10 % – kandidat mora dobiti najmanje 10 % ukupnih glasova koje je lista osvojila u izbornoj jedinici kako bi promijenio unaprijed određe ni redoslijed. U komparativnom smislu, taj se prag smatra relativno visokim u usporedbi s nekim drugim sustavima. Cilj istraživanja je ispitati stavove birača o preferencijalnom glasovanju na izborima u Hrvatskoj te utvrditi postoje li razlike u tim stavovima s obzirom na politički interes, izborno ponašanje i dobne karakteristike birača. Postavlje na je jedna opća hipoteza i tri specifične hipoteze. Opća hipoteza glasi: Postoje statistički značajne razlike u stavovi ma prema preferencijalnom glasovanju među biračima u Republici Hrvatskoj ovisno o njihovim socio-demografskim obilježjima i prisutnosti političkog interesa. Specifične hipoteze su sljedeće: H1: Birači koji iskazuju politički interes izražavaju statistički značajno pozitivnije stavove prema preferencijalnom glasovanju u usporedbi s biračima koji ne iskazuju politički interes; H2: Birači koji su na izborima dali preferencijalni glas izražavaju statistički značajno pozitivni ju percepciju demokratske prirode preferencijalnog sustava u odnosu na birače koji nisu dali preferencijalni glas; H3: Mlađi birači pokazuju statistički značajno višu razinu personalizacije političkog izbora, odnosno veći fokus na poje dinačne kandidate pri glasovanju, u odnosu na starije birače. Uzorak istraživanja obuhvatio je 300 birača s područ ja Rovinja (Republika Hrvatska). Istraživanje je provedeno u veljači 2026. godine. Za potrebe istraživanja konstruira na je Skala za procjenu stavova birača prema preferencijalnom glasovanju. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, a statistička analiza provedena je u programu SPSS (verzija 23). Rezultati istraživanja pokazali su da su postavljene hipoteze statistički potvrđene, uz djelomičnu potvrdu druge hipoteze. Nalazi potvrđuju značajnu povezanost između preferencijalnog glasovanja, političkog interesa i percepcije kandidata, naglašavajući njegovu ulogu u suvremenim izbornim procesima u Hrvatskoj.20262026-08-28 12:37:52Neznano14505slHrvaška;