<?xml version="1.0"?>
<metadata xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><dc:title>Istraživanje odnosa s javnošću hrvatskog zdravstvenog sustava u vrijeme zdravstvene krize</dc:title><dc:creator>Petričević,	Stjepan	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Mustić,	Daria	(Mentor)
	</dc:creator><dc:subject>krizna komunikacija</dc:subject><dc:subject>društvene mreže</dc:subject><dc:subject>COVID-19</dc:subject><dc:subject>oblikovanje vijesti</dc:subject><dc:subject>povjerenje javnosti</dc:subject><dc:description>U današnjem digitalnom dobu, kad društveni mediji imaju ključnu ulogu u širenju informacija, pandemija COVID-19 postavila je izazove, ne samo u zdravstvu, već i u sferi komunikacije. Ova disertacija istražuje dinamiku između medija, krizne komunikacije i povjerenja, koristeći pandemiju COVID-19 kao primjer. U uvodu se ističe kritična važnost informacija za javno zdravlje i sigurnost tijekom pandemije, dok je masovno širenje dezinformacija stvorilo ozbiljan izazov (poznat pod nazivom infodemija). Teorijski okvir uključuje ulogu masovnih medija u kriznim situacijama i istraživanje teorije uokvirivanja (framing theory) u oblikovanju medijskog sadržaja. Metodologija istraživanja obuhvaća analizu objava na društvenim mrežama kako bi se identificirali obrasci komunikacije i pristup informiranju javnosti. Korištene su statističke analize s ciljem dubljeg razumijevanja dinamike medijske komunikacije. Rezultati analize otkrili su varijacije u distribuciji, fokusu i korištenju izvora informacija tijekom pandemije. Poseban naglasak stavljen je na povjerenje, dosljednost i transparentnost informacija te njihov utjecaj na percepciju javnosti. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za unaprjeđenjem dosljednosti, pravovremenosti i kvalitete informacija tijekom kriznih situacija. Rasprava ističe važnost dosljednosti u komunikaciji zdravstvenih informacija na društvenim mrežama, te potrebu za poboljšanjem strategija komunikacije kako bi se osiguralo bolje informiranje i povjerenje javnosti. Također, razmatra se potreba za novim pristupima i modelima komunikacije, poput predloženog modela IDEA-CommTrust, koji naglašava povjerenje kroz kvalitetu informacija i odgovorno djelovanje. Zaključno, istraživanje daje dublji uvid u ulogu medija u kriznom komuniciranju tijekom pandemije COVID-19 i naglašava potrebu za dosljednom, pravovremenom i transparentnom komunikacijom kako bi se izgradio veći stupanj povjerenja javnosti.</dc:description><dc:publisher>S. Petričević</dc:publisher><dc:date>2024</dc:date><dc:date>2025-05-28 15:27:23</dc:date><dc:type>Doktorsko delo/naloga</dc:type><dc:identifier>11712</dc:identifier><dc:identifier>UDK: 659.4:616.98:578.834(497.5)(043.3)</dc:identifier><dc:identifier>COBISS_ID: 237548547</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language><dc:coverage>Hrvaška; </dc:coverage></metadata>
