<?xml version="1.0"?>
<metadata xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><dc:title>Analiza implementiranosti holističke sestrinske skrbi unutar paliativne skrbi u republici Hrvatskoj i prijedlog unapređenja izlaznih kompetencija studenata preddiplomskog studija sestrinstva</dc:title><dc:creator>Košanski,	Tina	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Neuberg,	Marijana	(Mentor)
	</dc:creator><dc:subject>holizam</dc:subject><dc:subject>palijativna skrb</dc:subject><dc:subject>zdravstvena njega</dc:subject><dc:subject>bolesnici</dc:subject><dc:subject>edukacija</dc:subject><dc:description>Holistička sestrinska skrb važna je u radu s bolesnicima u palijativnoj skrbi. U svakodnevnom radu naglasak se stavlja na fizičke potrebe bolesnika. Takav pristup u zdravstvenoj njezi ne odražava cjelovitost čovjeka. Navedeno područje nije istraženo u Republici Hrvatskoj, stoga je temeljna svrha istraživanja analizirati implementiranost holističke sestrinske skrbi u palijativnoj skrbi. Provedeno je kvantitativno istraživanje, a podatci su prikupljeni s pomoću anketnog upitnika. Upitnik uključuje sociodemografske podatke te podatke o organizacijskim karakteristikama posla, istražuje se učestalost provođenja intervencija za zbrinjavanje fizičkih, psihičkih, socijalnih i duhovnih potreba te samoprocjena znanja sudionika o intervencijama. Također, procjenjuju se zastupljenost holističke skrbi u formalnom obrazovanju, potreba za dodatnom edukacijom, ograničenja u provođenju holističke sestrinske skrbi i korištenje komplementarnih metoda skrbi. Uzorak čine 194 medicinske sestre svih razina obrazovanja koje rade u službama specijalističke palijativne skrbi. Većinu uzorka čine žene, njih 177 (91,20 %), medicinske sestre/tehničari opće njege, njih 96 (49,5 %) te zaposleni u ustanovi ili na odjelu za palijativnu skrb, njih 109 (56,20 %). Medicinske sestre najrjeđe zbrinjavaju psihičke i duhovne potrebe bolesnika (p&lt;0,001) i o njima imaju najmanje znanja (p&lt;0,001). Sudionici s višom razinom obrazovanja ne zbrinjavaju češće psihičke (p=0,653) i duhovne potrebe (p=0,772). Također, nema razlika u provođenju holističke skrbi s obzirom na mjesto zaposlenja. Komplementarne metode skrbi provodi 47,90 % sudionika, a nedostatak vremena smatraju najvećim ograničenjem u provođenju holističke skrbi. Veći naglasak u edukaciji medicinskih sestara potrebno je staviti na psihičku i duhovnu skrb te na komplementarne metode skrbi kako bi se unaprijedila holistička skrb palijativnih bolesnika. Za sveobuhvatni uvid u potrebe bolesnika, u budućim istraživanjima trebalo bi ispitati njihovu percepciju o holističkoj sestrinskoj skrbi.</dc:description><dc:date>2025</dc:date><dc:date>2026-07-10 09:19:10</dc:date><dc:type>Doktorsko delo/naloga</dc:type><dc:identifier>14196</dc:identifier><dc:identifier>VisID: 25231</dc:identifier><dc:identifier>COBISS_ID: 241958403</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></metadata>
