<?xml version="1.0"?>
<metadata xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><dc:title>Kružno gospodarstvo, gospodarski rast i provjera sustava povratne naknade kao modela kružnog gospodarstva</dc:title><dc:creator>Nikolić,	Robert	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Južnik Rotar,	Laura	(Mentor)
	</dc:creator><dc:subject>otpad</dc:subject><dc:subject>sustav povratne naknade</dc:subject><dc:subject>kružno gospodarstvo</dc:subject><dc:subject>recikliranje</dc:subject><dc:subject>gospodarski rast</dc:subject><dc:subject>teorije ekonomskog rasta</dc:subject><dc:subject>Europski zeleni plan</dc:subject><dc:subject>UN Agenda</dc:subject><dc:description>Disertacija istražuje povezanost kružnoga gospodarstva i gospodarskog rasta s naglaskom na učinkovitost sustava povratne naknade kao modela kružnoga gospodarstva. Cilj istraživanja jest ispitati utjecaj SPN-a na strukturu miješanoga komunalnog otpada, utjecaj na gospodarski rast i socioekonomske pokazatelje u zemljama članicama EU. Uspoređene su dvije skupine zemalja: Finska, Hrvatska i Njemačka kao zemlje sa sustavom povratne naknade i Austrija, Francuska, Mađarska i Slovenija kao zemlje bez sustava povratne naknade. Otpad, koliko god se činio bezvrijedan, ima svoju vrijednost i generator je gospodarskog rasta ako se njime promišljeno upravlja, a sustav povratne naknade kao specifičan instrument kružnoga gospodarstva jest poticaj recikliranju, smanjenju količine različitih frakcija u otpadu, upravljanja otpadom pripremajući ga kao čistu sirovinu u svrhu recikliranja. Uz navedeno generira gospodarske i društvene koristi: pridonosi pokretanju gospodarstva, osnivanju novih poduzeća, zapošljavanju te primjeni novih tehnologija. SPN pridonosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Agende Ujedinjenih naroda 2030 te Europskom zelenom planu. Empirijsko istraživanje provedeno je na temelju sekundarnih podataka za razdoblje od 2011. do 2021. godine na uzorku sedam država članica EU. Rezultati upućuju na to da zemlje s implemantiranim sustavom povratne naknade ostvaruju statistički značajno smanjenje udjela plastičnog, metalnog i staklenog otpada u miješanom komunalnom otpadu, više stope recikliranja te pozitivnu povezanost sustava povratne naknade i gospodarskog rasta, povećanja zaposlenosti u sektoru otpada, rast broja poduzeća te smanjenje eksploatacije prirodnih resursa. Temeljna spoznaja disertacije jest da sustav povratne naknade predstavlja učinkovit model kružnoga gospodarstva uz istodobno postizanje ekološke i socijalne koristi. Ovo istraživanje predstavlja primjer promicanja recikliranja plastičnog, staklenog i metalnog ambalažnog otpada, jačanje zaštite okoliša te daje preporuke za buduća istraživanja.</dc:description><dc:date>2026</dc:date><dc:date>2026-07-11 19:32:21</dc:date><dc:type>Doktorsko delo/naloga</dc:type><dc:identifier>14212</dc:identifier><dc:identifier>VisID: 1099</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></metadata>
