<?xml version="1.0"?>
<metadata xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><dc:title>Utjecaj financijske pismenosti građana na ugovaranje proizvoda i usluga financijskih institucija u Republici Hrvatskoj</dc:title><dc:creator>Lepanović,	Goran	(Avtor)
	</dc:creator><dc:creator>Barić,	Vinko	(Mentor)
	</dc:creator><dc:subject>financijska pismenost</dc:subject><dc:subject>ugovaranje financijskih proizvoda</dc:subject><dc:subject>digitalna pismenost</dc:subject><dc:subject>empirijsko istraživanje</dc:subject><dc:subject>financijsko obrazovanje</dc:subject><dc:description>Disertacija se bavi istraživanjem utjecaja financijske pismenosti građana na ugovaranje proizvoda i usluga financijskih institucija u Republici Hrvatskoj. Glavni je cilj rada analitički ispitati povezanost između razine financijske pismenosti i sposobnosti pojedinaca da donose informirane financijske odluke, s posebnim naglaskom na korištenje, odabir i razumijevanje proizvoda i usluga financijskih institucija. Teorijski dio disertacije detaljno razmatra suvremene koncepte financijske pismenosti, njezinu definiciju, kao i njezinu ulogu u oblikovanju ekonomskih odluka te stabilnosti financijskog sustava. U kontekstu globalnih i regionalnih trendova analizirani su izazovi u području obrazovanja i njihove implikacije na financijske kompetencije pojedinaca.
Empirijski dio rada temelji se na kvantitativnom istraživanju provedenom na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske. Korištenjem deskriptivnih statističkih metoda, analize varijance i regresijskih modela utvrđene su značajne razlike u razinama financijske pismenosti koje su povezane sa stupnjem formalnog obrazovanja, dohotkom, dobi, radnim iskustvom i drugim sociodemografskim obilježjima ispitanika. Regionalna analiza otkriva da građani urbanih sredina, osobito u okviru balkanske regije, pokazuju superiornije rezultate u usporedbi sa svojim vršnjacima u ruralnim područjima, što dodatno naglašava važnost konteksta u evaluaciji financijskih kompetencija.
Zaključno, rezultati disertacije sugeriraju da viša razina financijske pismenosti značajno doprinosi većoj sposobnosti građana da prepoznaju, evaluiraju i ugovaraju financijske proizvode i usluge na način koji povećava njihovu financijsku sigurnost i ekonomski prosperitet. Na temelju empirijskih nalaza preporučuje se razvoj i implementacija ciljano usmjerenih obrazovnih intervencija, integracija financijske edukacije u nacionalne kurikulume te kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika. Takvi koraci mogli bi imati ključan utjecaj na unapređenje financijskog zdravlja pojedinaca i konkurentnosti financijskog sektora, čime bi se stvorili temelji za stabilnije i održivije ekonomsko okruženje.</dc:description><dc:date>2026</dc:date><dc:date>2026-07-11 19:32:22</dc:date><dc:type>Doktorsko delo/naloga</dc:type><dc:identifier>14214</dc:identifier><dc:identifier>VisID: 1101</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></metadata>
