20.500.12556/ReVIS-14212 Kružno gospodarstvo, gospodarski rast i provjera sustava povratne naknade kao modela kružnog gospodarstva Krožno gospodarstvo, gospodarska rast in preverjanje sistema vračljive kavcije kot modela krožnega gospodarstva Disertacija istražuje povezanost kružnoga gospodarstva i gospodarskog rasta s naglaskom na učinkovitost sustava povratne naknade kao modela kružnoga gospodarstva. Cilj istraživanja jest ispitati utjecaj SPN-a na strukturu miješanoga komunalnog otpada, utjecaj na gospodarski rast i socioekonomske pokazatelje u zemljama članicama EU. Uspoređene su dvije skupine zemalja: Finska, Hrvatska i Njemačka kao zemlje sa sustavom povratne naknade i Austrija, Francuska, Mađarska i Slovenija kao zemlje bez sustava povratne naknade. Otpad, koliko god se činio bezvrijedan, ima svoju vrijednost i generator je gospodarskog rasta ako se njime promišljeno upravlja, a sustav povratne naknade kao specifičan instrument kružnoga gospodarstva jest poticaj recikliranju, smanjenju količine različitih frakcija u otpadu, upravljanja otpadom pripremajući ga kao čistu sirovinu u svrhu recikliranja. Uz navedeno generira gospodarske i društvene koristi: pridonosi pokretanju gospodarstva, osnivanju novih poduzeća, zapošljavanju te primjeni novih tehnologija. SPN pridonosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Agende Ujedinjenih naroda 2030 te Europskom zelenom planu. Empirijsko istraživanje provedeno je na temelju sekundarnih podataka za razdoblje od 2011. do 2021. godine na uzorku sedam država članica EU. Rezultati upućuju na to da zemlje s implemantiranim sustavom povratne naknade ostvaruju statistički značajno smanjenje udjela plastičnog, metalnog i staklenog otpada u miješanom komunalnom otpadu, više stope recikliranja te pozitivnu povezanost sustava povratne naknade i gospodarskog rasta, povećanja zaposlenosti u sektoru otpada, rast broja poduzeća te smanjenje eksploatacije prirodnih resursa. Temeljna spoznaja disertacije jest da sustav povratne naknade predstavlja učinkovit model kružnoga gospodarstva uz istodobno postizanje ekološke i socijalne koristi. Ovo istraživanje predstavlja primjer promicanja recikliranja plastičnog, staklenog i metalnog ambalažnog otpada, jačanje zaštite okoliša te daje preporuke za buduća istraživanja. Disertacija raziskuje povezavo med krožnim gospodarstvom in gospodarsko rastjo, s poudarkom na učinkovitosti sistema vračila kot modela krožnega gospodarstva. Cilj raziskave je preučiti vpliv Mreže komunalnih odpadkov (MKO) na strukturo mešanih komunalnih odpadkov, vpliv na gospodarsko rast in socialno-ekonomske kazalnike v državah članicah EU. Primerjani sta dve skupini držav: Finska, Hrvaška in Nemčija kot države s sistemom vračila ter Avstrija, Francija, Madžarska in Slovenija kot države brez sistema vračila. Odpadki, ne glede na to, kako brezvredni se morda zdijo, imajo svojo vrednost in so generator gospodarske rasti, če se z njimi premišljeno ravna, sistem vračila pa kot specifičen instrument krožnega gospodarstva spodbuja recikliranje, zmanjšanje količine različnih frakcij v odpadkih, ravnanje z odpadki tako, da jih pripravi kot čisto surovino za recikliranje. Poleg tega ustvarja gospodarske in družbene koristi: prispeva k zagonu gospodarstva, ustanavljanju novih podjetij, zaposlovanju in uporabi novih tehnologij. MKO prispeva k doseganju ciljev trajnostnega razvoja Agende Združenih narodov 2030 in Evropskega zelenega dogovora. Empirična raziskava je bila izvedena na podlagi sekundarnih podatkov za obdobje od 2011 do 2021 na vzorcu sedmih držav članic EU. Rezultati kažejo, da države z uvedenim sistemom vračil dosegajo statistično značilno zmanjšanje deleža plastičnih, kovinskih in steklenih odpadkov v mešanih komunalnih odpadkih, višje stopnje recikliranja ter pozitivno korelacijo med sistemom vračil in gospodarsko rastjo, povečano zaposlenost v sektorju odpadkov, rast števila podjetij in zmanjšano izkoriščanje naravnih virov. Osnovna ugotovitev disertacije je, da sistem vračil predstavlja učinkovit model krožnega gospodarstva, hkrati pa dosega okoljske in družbene koristi. Ta raziskava predstavlja primer spodbujanja recikliranja plastičnih, steklenih in kovinskih odpadnih embalaž, krepitve varstva okolja in ponuja priporočila za prihodnje raziskave. otpad sustav povratne naknade kružno gospodarstvo recikliranje gospodarski rast teorije ekonomskog rasta Europski zeleni plan UN Agenda odpadki kavcijski sistem krožno gospodarstvo recikliranje gospodarska rast teorije gospodarske rasti Evropski zeleni dogovor Agenda Združenih narodov 2030 true false false Slovenski jezik Slovenski jezik Doktorsko delo/naloga 2026-07-11 19:32:21 2026-07-11 19:32:21 2026-07-12 03:10:31 0000-00-00 00:00:00 2026 0 0 0000-00-00 NiDoloceno NiDoloceno NiDoloceno 0000-00-00 0000-00-00 0000-00-00 1970-01-01 1099 27$$Nikolic_Robert_DD_22-06-2026_z_izjavo.pdf 27$$Nikolic_Robert_DD_22-06-2026_z_izjavo.pdf 1 69AA9B26C90B97BD467373C11A8E3CD3 5300e9f948d85c2d3d20e323bcc31d449a0d9192dd9abc13cb2b8b966865edf7 794927cf-7d4e-11f1-b663-001a4af901a5 https://revis.openscience.si/Dokument.php?lang=slv&id=17231 Univerza v Novem mestu - Fakulteta za poslovne in upravne vede 0 0 0