1. Preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i njegovi efekti na političko ponašanje i percepciju kandidata kod biračaBranka Ličanin, Dinko Bilić, Božidar Veljković, Anthony Ban, 2026, izvirni znanstveni članek Opis: Preferencijalni izborni model u Hrvatskoj klasificira se kao sustav otvorenih lista, sličan onima koji se koriste u nekim drugim državama članicama Europske unije, ali sa specifičnom značajkom praga od 10 % – kandidat mora dobiti najmanje 10 % ukupnih glasova koje je lista osvojila u izbornoj jedinici kako bi promijenio unaprijed određe ni redoslijed. U komparativnom smislu, taj se prag smatra relativno visokim u usporedbi s nekim drugim sustavima. Cilj istraživanja je ispitati stavove birača o preferencijalnom glasovanju na izborima u Hrvatskoj te utvrditi postoje li razlike u tim stavovima s obzirom na politički interes, izborno ponašanje i dobne karakteristike birača. Postavlje na je jedna opća hipoteza i tri specifične hipoteze. Opća hipoteza glasi: Postoje statistički značajne razlike u stavovi ma prema preferencijalnom glasovanju među biračima u Republici Hrvatskoj ovisno o njihovim socio-demografskim obilježjima i prisutnosti političkog interesa. Specifične hipoteze su sljedeće: H1: Birači koji iskazuju politički interes izražavaju statistički značajno pozitivnije stavove prema preferencijalnom glasovanju u usporedbi s biračima koji ne iskazuju politički interes; H2: Birači koji su na izborima dali preferencijalni glas izražavaju statistički značajno pozitivni ju percepciju demokratske prirode preferencijalnog sustava u odnosu na birače koji nisu dali preferencijalni glas; H3: Mlađi birači pokazuju statistički značajno višu razinu personalizacije političkog izbora, odnosno veći fokus na poje dinačne kandidate pri glasovanju, u odnosu na starije birače. Uzorak istraživanja obuhvatio je 300 birača s područ ja Rovinja (Republika Hrvatska). Istraživanje je provedeno u veljači 2026. godine. Za potrebe istraživanja konstruira na je Skala za procjenu stavova birača prema preferencijalnom glasovanju. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, a statistička analiza provedena je u programu SPSS (verzija 23). Rezultati istraživanja pokazali su da su postavljene hipoteze statistički potvrđene, uz djelomičnu potvrdu druge hipoteze. Nalazi potvrđuju značajnu povezanost između preferencijalnog glasovanja, političkog interesa i percepcije kandidata, naglašavajući njegovu ulogu u suvremenim izbornim procesima u Hrvatskoj.
Ključne besede: preferencijalno glasovanje, parlamentarni izbori, političko ponašanje, stavovi birača, percepcija kandidata
Objavljeno v ReVIS: 28.08.2026; Ogledov: 113; Prenosov: 2
 Celotno besedilo (246,40 KB)
Gradivo ima več datotek! Več... |
2. Socialne komunikacije korektivni i estetski zahvati na tijelu i njihov utjecaj na kvalitetu socijalne komunikacije : doctoral thesis of the third-cycle Bologna study programme Strategic communication managementAnthony Ban, 2025, doktorska disertacija Opis: Rastuća popularnost korektivnih i estetskih zahvata u suvremenom društvu rezultat je utjecaja medija, slavnih osoba, smanjenja društvenih tabua, tehnološkog napretka, dostupnosti zahvata te težnje za povećanjem samopouzdanja i profesionalne konkurentnosti. Iako prethodna istraživanja potvrđuju pozitivan utjecaj zahvata na psihološku dobrobit, postoji praznina u proučavanju njihove povezanosti s kvalitetom socijalne komunikacije. Ovo istraživanje temelji se na teoriji socijalne komunikacije i ispitalo je kako korektivni i estetski zahvati utječu na socijalnu komunikaciju, samopouzdanje i percepciju društva, te kako ta poboljšanja doprinose ukupnom zadovoljstvu ispitanika rezultatima zahvata. U istraživanju je testirano pet hipoteza. Analizirane su promjene u interpersonalnoj dinamici, asertivnosti, otvorenosti, profesionalnim odnosima i emocionalnim vezama, pri čemu su zahvati promatrani kao alat za psihosocijalnu integraciju i komunikacijski razvoj. Istraživanje je primijenilo mješoviti model s kvantitativnim (210 ispitanika, Likertove skale) i kvalitativnim dijelom (50 ispitanika, polustrukturirani intervjui) u longitudinalnom dizajnu. Kvantitativni podaci analizirani su u SPSS-u, a kvalitativni tematskom analizom. Rezultati pokazuju da zahvati značajno unapređuju socijalnu komunikaciju kroz povećano samopouzdanje, asertivnost i emocionalnu dostupnost, poboljšanu interpretaciju neverbalnih i verbalnih znakova te veću proaktivnost u interakcijama, posebno kod žena i osoba višeg obrazovanja. Estetski i korektivni zahvati djeluju kao katalizator psihosocijalnih transformacija, omogućujući veću autentičnost, društvenu vidljivost i sigurnost u komunikaciji. Ovaj rad doprinosi integraciji estetskih, komunikacijskih i psiholoških aspekata, produbljujući razumijevanje veze između fizičkih promjena i socijalnog funkcioniranja, te pruža smjernice za stručnjake u izgradnji učinkovitih komunikacijskih strategija i podržavanju pozitivnih psihosocijalnih ishoda.
Ključne besede: estetski zahvati, korektivni zahvati, socijalna komunikacija, samopouzdanje, utjecaj, društvena percepcija
Objavljeno v ReVIS: 01.03.2026; Ogledov: 697; Prenosov: 10
Celotno besedilo (7,43 MB)
Gradivo ima več datotek! Več... |
3. Aesthetic and corrective interventions: changes in self-confidence and social communicationAnthony Ban, Branka Ličanin, Božidar Veljković, 2025, izvirni znanstveni članek Opis: Aesthetic and corrective procedures significantly enhance individuals’ self-confi dence and social communication, positively transforming their lives and satisfa ction. These interventions provide emotional support and improve self-perception, contributing to safety and environmental interaction. The aim of this study was to examine differences in self-confidence and social communication levels before and after aesthetic and corrective procedures, taking into account the participants’ gender and age. The study was conducted on a sample of 150 patients in Pula and Rovinj (Croatia) who underwent various aesthetic and corrective treatments. The Self-Confidence and Social Communication Assessment Scale was applied, and the data were analyzed using IBM SPSS Statistics (version 23). The results of the Wilcoxon test showed statistically significant increases in self-confidence and qu ality of social communication after the procedures (p < .001) across all observed variables. Gender-based analysis indicated higher levels of self-confidence and so cial openness among women compared to men, while older participants showed a more stable increase in emotional security and self-acceptance than younger parti cipants. The Mann–Whitney U test and Kruskal–Wallis test confirmed statistically significant differences in the perception of outcomes based on gender and age (p < .05). The findings suggest that aesthetic and corrective procedures affect not only physical appearance but also psychological functioning and social relationships. Observed effects vary according to demographic characteristics, highlighting the need for an individualized approach in planning and implementing aesthetic tre atments. In conclusion, the study confirms that aesthetic and corrective procedures can significantly enhance self-confidence and social communication, with gender and age playing a moderating role. The scientific contribution of this research lies in a better understanding of the link between aesthetic procedures, self-confidence, and social communication, which is important for patients’ psychological well-be ing. The study can help guide the development of personalized approaches and strategies to improve patient outcomes.
Ključne besede: aesthetic procedures, corrective procedures, surgery, self-confidence, social communication
Objavljeno v ReVIS: 12.02.2026; Ogledov: 783; Prenosov: 4
Celotno besedilo (377,81 KB) |
