1. Preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i njegovi efekti na političko ponašanje i percepciju kandidata kod biračaBranka Ličanin, Dinko Bilić, Božidar Veljković, Anthony Ban, 2026, izvirni znanstveni članek Opis: Preferencijalni izborni model u Hrvatskoj klasificira se kao sustav otvorenih lista, sličan onima koji se koriste u nekim drugim državama članicama Europske unije, ali sa specifičnom značajkom praga od 10 % – kandidat mora dobiti najmanje 10 % ukupnih glasova koje je lista osvojila u izbornoj jedinici kako bi promijenio unaprijed određe ni redoslijed. U komparativnom smislu, taj se prag smatra relativno visokim u usporedbi s nekim drugim sustavima. Cilj istraživanja je ispitati stavove birača o preferencijalnom glasovanju na izborima u Hrvatskoj te utvrditi postoje li razlike u tim stavovima s obzirom na politički interes, izborno ponašanje i dobne karakteristike birača. Postavlje na je jedna opća hipoteza i tri specifične hipoteze. Opća hipoteza glasi: Postoje statistički značajne razlike u stavovi ma prema preferencijalnom glasovanju među biračima u Republici Hrvatskoj ovisno o njihovim socio-demografskim obilježjima i prisutnosti političkog interesa. Specifične hipoteze su sljedeće: H1: Birači koji iskazuju politički interes izražavaju statistički značajno pozitivnije stavove prema preferencijalnom glasovanju u usporedbi s biračima koji ne iskazuju politički interes; H2: Birači koji su na izborima dali preferencijalni glas izražavaju statistički značajno pozitivni ju percepciju demokratske prirode preferencijalnog sustava u odnosu na birače koji nisu dali preferencijalni glas; H3: Mlađi birači pokazuju statistički značajno višu razinu personalizacije političkog izbora, odnosno veći fokus na poje dinačne kandidate pri glasovanju, u odnosu na starije birače. Uzorak istraživanja obuhvatio je 300 birača s područ ja Rovinja (Republika Hrvatska). Istraživanje je provedeno u veljači 2026. godine. Za potrebe istraživanja konstruira na je Skala za procjenu stavova birača prema preferencijalnom glasovanju. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, a statistička analiza provedena je u programu SPSS (verzija 23). Rezultati istraživanja pokazali su da su postavljene hipoteze statistički potvrđene, uz djelomičnu potvrdu druge hipoteze. Nalazi potvrđuju značajnu povezanost između preferencijalnog glasovanja, političkog interesa i percepcije kandidata, naglašavajući njegovu ulogu u suvremenim izbornim procesima u Hrvatskoj.
Ključne besede: preferencijalno glasovanje, parlamentarni izbori, političko ponašanje, stavovi birača, percepcija kandidata
Objavljeno v ReVIS: 28.08.2026; Ogledov: 114; Prenosov: 2
 Celotno besedilo (246,40 KB)
Gradivo ima več datotek! Več... |
2. Behavioural nudges for sustainable food choices : a critical narrative review of effectiveness, autonomy, and responsible food-system governanceAleš Krulec, Božidar Veljković, Mojca Jevšnik Podlesnik, Tina Vukasovič, 2026, pregledni znanstveni članek Ključne besede: nudging, choice architecture, sustainable food, consumer autonomy, food ethics, behavioural public policy, responsible food systems, green nudges, foodservice ethics
Objavljeno v ReVIS: 28.08.2026; Ogledov: 114; Prenosov: 1
Celotno besedilo (1,18 MB)
Gradivo ima več datotek! Več... |
3. Vloga notranje neformalne komunikacije pri razvoju organizacijske klime v gospodarskih organizacijskih strukturah srednje velikih podjetij : doktorska disertacija študijskega programa tretje bolonjske stopnje Strateški komunikacijski managementRomana Lebar, 2026, doktorska disertacija Opis: Doktorska disertacija se osredotoča na raziskovanje notranje komunikacije v organizacijskih strukturah s posebnim poudarkom na vlogi neformalne komunikacije pri oblikovanju organizacijske klime v srednje velikih podjetjih gospodarskega sektorja. Namen raziskave je bil pojasniti, kako različne komunikacijske prakse – formalne, neformalne in disfunkcionalne – vplivajo na zaznano organizacijsko klimo. Raziskava naslavlja pomembno raziskovalno vrzel, saj ta segment podjetij kljub svoji gospodarski pomembnosti (26,8 % delovne sile EU) doslej ni bil samostojno obravnavan v komunikacijskih študijah. Metodološko je bila uporabljena triangulacija kvantitativnih (anketni vprašalnik, N = 1.129; EFA, CFA, SEM) in kvalitativnih pristopov (polstrukturirani intervjuji z vodstvenimi kadri iz različnih panog). Rezultati potrjujejo, da kakovost doživljanja neformalne komunikacije močneje napoveduje organizacijsko klimo kot pogostost neformalnih stikov, medtem ko disfunkcionalni vidiki (govorice, grupiranja, nepotizem) nanjo vplivajo negativno. Skupni model pojasni 64 % variance večdimenzionalnega konstrukta organizacijske klime, pri čimer demografski dejavniki delujejo kot pomembni moderatorji učinkov. Na podlagi funkcionalne sublimacije teorijskih dognanj komunikacijske znanosti in empiričnih izsledkov je bil razvit nov teoretični model Model usklajene komunikacije in organizacijske klime (MUKOK), ki presega linearne pristope in notranjo komunikacijo konceptualizira kot prepleten sistem formalnih in neformalnih podsistemov. Model uvaja dva moderatorska konstrukta – vodstveno arhitekturo komunikacije in afordantno-regulativno ujemanje – ter ponuja teoretični in aplikativni okvir za strateško upravljanje notranje komunikacije. Disertacija s tem prispeva k paradigmatskemu premiku k deliberativni, dialogni in participativni komunikacijski kulturi ter k razvoju znanstveno utemeljenih in trajnostno naravnanih komunikacijskih praks v sodobnih organizacijskih strukturah.
Ključne besede: notranja komunikacija, neformalna komunikacija, disfunkcionalna komunikacija, formalna komunikacija, organizacijska klima, model usklajene komunikacije in organizacijske klime (MUKOK)
Objavljeno v ReVIS: 06.08.2026; Ogledov: 322; Prenosov: 10
Celotno besedilo (11,58 MB) |
4. From call to diagnosis: improving stroke triage in the medical dispatch unitStjepan Petričević, Igor Pelaić, Božidar Veljković, 2025, izvirni znanstveni članek Opis: Introduction. This study aimed to assess current stroke triage practices in the Medical Dispatch Unit (MPDJ) using the Croatian Emergency Call Reception Index, in order to identify areas for improvement in dispatcher training and caller awareness. Methods. A retrospective analysis was conducted using data from the e-Hitna system of the Zagreb County Emergency Medical Institute for the year 2023. Triage categories “Headache” (A.18) and “Altered consciousness/paralysis” (A.25) were analyzed in relation to confirmed stroke diagnoses based on ICD-10 codes (G45–G45.9, I60–I69.9). Statistical analysis included chi-square and Welch’s t-test. Results. A statistically significant association was found between the triage category “Altered consciousness/ paralysis” and confirmed stroke diagnosis (χ² = 11.82; p < 0.001). Many stroke patients were initially categorized under non-specific symptoms. No significant sex difference was observed in triage allocation (p = 0.9508), while women were significantly older than men (p < 0.001). Conclusion. Findings highlight the need for enhanced dispatcher education and public awareness on stroke symptoms. Improvements in stroke recognition protocols and follow-up with clinical outcomes are recommended to ensure more accurate and timely prehospital triage.
Ključne besede: možganska kap, nujna medicinska pomoč, razvrščanje pacientov, retrospektivne študije, dispečerske službe, izobraževanje, medicina, sprejemanje odločitev
Objavljeno v ReVIS: 15.04.2026; Ogledov: 584; Prenosov: 5
Celotno besedilo (857,65 KB)
Gradivo ima več datotek! Več... |
5. Socialne komunikacije korektivni i estetski zahvati na tijelu i njihov utjecaj na kvalitetu socijalne komunikacije : doctoral thesis of the third-cycle Bologna study programme Strategic communication managementAnthony Ban, 2025, doktorska disertacija Opis: Rastuća popularnost korektivnih i estetskih zahvata u suvremenom društvu rezultat je utjecaja medija, slavnih osoba, smanjenja društvenih tabua, tehnološkog napretka, dostupnosti zahvata te težnje za povećanjem samopouzdanja i profesionalne konkurentnosti. Iako prethodna istraživanja potvrđuju pozitivan utjecaj zahvata na psihološku dobrobit, postoji praznina u proučavanju njihove povezanosti s kvalitetom socijalne komunikacije. Ovo istraživanje temelji se na teoriji socijalne komunikacije i ispitalo je kako korektivni i estetski zahvati utječu na socijalnu komunikaciju, samopouzdanje i percepciju društva, te kako ta poboljšanja doprinose ukupnom zadovoljstvu ispitanika rezultatima zahvata. U istraživanju je testirano pet hipoteza. Analizirane su promjene u interpersonalnoj dinamici, asertivnosti, otvorenosti, profesionalnim odnosima i emocionalnim vezama, pri čemu su zahvati promatrani kao alat za psihosocijalnu integraciju i komunikacijski razvoj. Istraživanje je primijenilo mješoviti model s kvantitativnim (210 ispitanika, Likertove skale) i kvalitativnim dijelom (50 ispitanika, polustrukturirani intervjui) u longitudinalnom dizajnu. Kvantitativni podaci analizirani su u SPSS-u, a kvalitativni tematskom analizom. Rezultati pokazuju da zahvati značajno unapređuju socijalnu komunikaciju kroz povećano samopouzdanje, asertivnost i emocionalnu dostupnost, poboljšanu interpretaciju neverbalnih i verbalnih znakova te veću proaktivnost u interakcijama, posebno kod žena i osoba višeg obrazovanja. Estetski i korektivni zahvati djeluju kao katalizator psihosocijalnih transformacija, omogućujući veću autentičnost, društvenu vidljivost i sigurnost u komunikaciji. Ovaj rad doprinosi integraciji estetskih, komunikacijskih i psiholoških aspekata, produbljujući razumijevanje veze između fizičkih promjena i socijalnog funkcioniranja, te pruža smjernice za stručnjake u izgradnji učinkovitih komunikacijskih strategija i podržavanju pozitivnih psihosocijalnih ishoda.
Ključne besede: estetski zahvati, korektivni zahvati, socijalna komunikacija, samopouzdanje, utjecaj, društvena percepcija
Objavljeno v ReVIS: 01.03.2026; Ogledov: 697; Prenosov: 10
Celotno besedilo (7,43 MB)
Gradivo ima več datotek! Več... |
6. |
7. God in the digital cloud: social media behaviors and religious affiliation in individuals with the hermit archetypeTihana Đumić, Božidar Veljković, Dinko Bilić, 2025, izvirni znanstveni članek Opis: This paper investigates patterns of digital behavior on social media among individuals exhibiting a pronounced Hermit archetypal profile, with emphasis on distinctions between religious and non-religious participants. The research was conducted on a convenience sample of 188 participants, 40.4% of whom were identified as digital hermits based on the 60th percentile of the archetypal profile. Four behavioral dimensions were analyzed: thematic focus of posts, posting frequency, time spent on social media, and online reach. Findings showed that religious participants more often posted spiritual, reflective, and symbolic content, while non-religious individuals tended to avoid posting or shared mundane, personal topics. Although none of the observed differences reached statistical significance, effect sizes suggested only small or modest variations. Nevertheless, descriptive patterns indicate stylistic divergences between the groups, supporting the theoretical assumption of a more restrained and selective online presence among religious digital hermits.
Ključne besede: digital hermits, religious affiliation, digital behavior, spirituality, self-presentation
Objavljeno v ReVIS: 16.02.2026; Ogledov: 838; Prenosov: 7
Celotno besedilo (1,02 MB)
Gradivo ima več datotek! Več... |
8. Aesthetic and corrective interventions: changes in self-confidence and social communicationAnthony Ban, Branka Ličanin, Božidar Veljković, 2025, izvirni znanstveni članek Opis: Aesthetic and corrective procedures significantly enhance individuals’ self-confi dence and social communication, positively transforming their lives and satisfa ction. These interventions provide emotional support and improve self-perception, contributing to safety and environmental interaction. The aim of this study was to examine differences in self-confidence and social communication levels before and after aesthetic and corrective procedures, taking into account the participants’ gender and age. The study was conducted on a sample of 150 patients in Pula and Rovinj (Croatia) who underwent various aesthetic and corrective treatments. The Self-Confidence and Social Communication Assessment Scale was applied, and the data were analyzed using IBM SPSS Statistics (version 23). The results of the Wilcoxon test showed statistically significant increases in self-confidence and qu ality of social communication after the procedures (p < .001) across all observed variables. Gender-based analysis indicated higher levels of self-confidence and so cial openness among women compared to men, while older participants showed a more stable increase in emotional security and self-acceptance than younger parti cipants. The Mann–Whitney U test and Kruskal–Wallis test confirmed statistically significant differences in the perception of outcomes based on gender and age (p < .05). The findings suggest that aesthetic and corrective procedures affect not only physical appearance but also psychological functioning and social relationships. Observed effects vary according to demographic characteristics, highlighting the need for an individualized approach in planning and implementing aesthetic tre atments. In conclusion, the study confirms that aesthetic and corrective procedures can significantly enhance self-confidence and social communication, with gender and age playing a moderating role. The scientific contribution of this research lies in a better understanding of the link between aesthetic procedures, self-confidence, and social communication, which is important for patients’ psychological well-be ing. The study can help guide the development of personalized approaches and strategies to improve patient outcomes.
Ključne besede: aesthetic procedures, corrective procedures, surgery, self-confidence, social communication
Objavljeno v ReVIS: 12.02.2026; Ogledov: 783; Prenosov: 4
Celotno besedilo (377,81 KB) |
9. The impact of artificial intelligence on the dynamics of formal and informal internal communication in economic organizationsRomana Lebar, Božidar Veljković, 2025, izvirni znanstveni članek Opis: The dynamic evolution of the contemporary business environment compels organizations to adopt advanced strategies to enhance the effectiveness of internal communication. Internal communication— encompassing both formal and informal exchanges among employees— constitutes a critical element in fostering organizational culture, facilitating collaboration, and supporting the overall functionality of organizational structures. Within this framework, artificial intelligence (AI) is increasingly acknowledged as a transformative force capable of reshaping internal communication processes. This study explores the impact of AI-assisted communication tools on the dynamics of internal organizational communication, with particular attention to employees’ perceptions and the distinction between formal and informal communication practices. The empirical analysis is based on a quantitative survey conducted among 592 full time employees, aiming to assess trust in AI technologies, usage experiences, and perceived changes in communication patterns resulting from the integration of AI into internal communication systems. The results indicate a generally high level of employee trust in AI-supported tools, especially within formal communication contexts. Participants reported improvements in efficiency, access to information, and time management. Nonetheless, the findings also draw attention to perceived drawbacks, including reduced interpersonal interaction, depersonalization of communication, and diminished emotional resonance in workplace exchanges. The article contributes to a deeper understanding of the effects of digital technologies on organizational communication—an insight of particular importance for management and their decision-making regarding technology adoption.
Ključne besede: artificial intelligence (AI), internal communication, formal communication, informal communication, economic organizational structures
Objavljeno v ReVIS: 05.02.2026; Ogledov: 875; Prenosov: 20
Celotno besedilo (355,22 KB) |
