1. |
2. |
3. |
4. |
5. Vloga kakovosti pri obdvladovanju organizacijskih sprememb v podjetjih Sekcija za kakovost Gopodarske zbornice Dolenjske in Bele krajine : diplomska nalogaVanja Miklavčič, 2026, diplomsko delo Ključne besede: organizacijske spremembe, kultura kakovosti, sistemi vodenja kakovosti, ISO 9001, vodenje sprememb, odpor zaposlenih, nenehne izboljšave, diplomske naloge
Objavljeno v ReVIS: 14.07.2026; Ogledov: 251; Prenosov: 0
 Celotno besedilo (984,45 KB) |
6. Utjecaj postupaka u zdravstvenoj njezi na sigurnost pacijenata na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite u republici HrvatskojIvana Herak, 2025, doktorska disertacija Opis: Uvod: Sigurnost pacijenata jedna je od najvažnijih komponenti kvalitete zdravstvene skrbi i odnosi se na sustavno sprečavanje pogrešaka i neželjenih događaja koji mogu nastati tijekom pružanja zdravstvenih usluga. Na globalnoj razini praćenje sigurnosti pacijenata prepoznato je kao prioritet budući da su medicinske pogreške među vodećim uzrocima štetnih ishoda, uključujući invaliditet i smrt. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira sigurnost pacijenata kao okvir organiziranih aktivnosti koje osiguravaju da se rizici smanje na najmanju moguću mjeru. U Republici Hrvatskoj fokus na sigurnost pacijenata postao je prioritet u nacionalnim strategijama, uz napore za unapređenje postupaka u zdravstvenoj njezi i smanjenje propuštene skrbi, ali uz određene administrativne i organizacijske probleme. Propuštena skrb odnosi se na neizvršene ili nepotpuno izvršene postupke, što može ozbiljno ugroziti sigurnost pacijenata i povećati rizik od incidenata. Glavni problem ovog istraživanja odnosi se na utvrđivanje utjecaja primjene standardiziranih postupaka i kulture sigurnosti na smanjenje učestalosti propuštene skrbi i neželjenih događaja na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite.
Metode: Provedeno je kvantitativno istraživanje u 22 opće i županijske bolnice u Republici Hrvatskoj. Uzorak u istraživanju činilo je 1518 medicinskih sestara i tehničara zaposlenih na bolničkim odjelima. Upitnik je bio podijeljen na pet glavnih skupina pitanja: sociodemografski podatci, kultura sigurnosti, iskustva u vezi sa sigurnošću pacijenata i postupci u zdravstvenoj njezi koji negativno utječu na sigurnost pacijenata. Prikupljeni podatci analizirani su s pomoću deskriptivne i inferencijalne statistike. Zaključci u vezi s povezanosti među varijablama doneseni su na uobičajenom nivou signifikantnosti od 0,05 odnosno uz pouzdanost od 95 %. Statističke analize provedene su programom IBM SPSS Statistics 25 (SPSS Inc., Chicago, Il, SAD). Grafički prikazi izrađeni su s pomoću Microsoft Office Excela 2010. za Windows (Microsoft Corporation, Redmont, WA, SAD) i SPSS programa.
Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su statistički značajnu povezanost između primjene standardiziranih postupaka u zdravstvenoj njezi i smanjenja učestalosti propuštene skrbi
(p < 0,001). Medicinske sestre/tehničari iz bolnica koje primjenjuju sigurnosne protokole izvijestili su o nižoj učestalosti neželjenih događaja, uključujući pogreške u primjeni lijekova i bolničke infekcije (p < 0,05). Kontinuirana edukacija zdravstvenog osoblja pokazala se ključnim prediktorom poboljšane sigurnosti pacijenata (p < 0,01), dok je prijava incidenata značajno povezana s boljim ishodima liječenja i smanjenje propusta (p < 0,05). Analiza naših rezultata također je pokazala da propuštena skrb ima značajan negativan utjecaj na sigurnost pacijenata jer se povećava rizik od neželjenih događaja (p < 0,001). Bolnice s razvijenijom kulturom sigurnosti bilježe nižu stopu medicinskih pogrešaka (p < 0,05) i bolje ishode liječenja. Najznačajniji prediktori sigurnosti pacijenata uključuju kontinuiranu edukaciju osoblja, sustavnu primjenu protokola i prijavu incidenata (p < 0,001).
Rasprava: Ovo istraživanje potvrđuje da primjena standardiziranih postupaka u zdravstvenoj njezi ima ključnu ulogu u smanjenju propuštene skrbi i povećanju sigurnosti pacijenata. Rezultati pokazuju da bolnice koje imaju razvijenu kulturu sigurnosti i primjenjuju protokole bilježe bolje ishode liječenja i manji broj neželjenih događaja. Kontinuirana edukacija medicinskih sestara i tehničara o sigurnosnim standardima pokazala se ključnim čimbenikom u osiguravanju kvalitete skrbi s obzirom na to da povećava njihovu kompetenciju i smanjuje rizik od pogrešaka. Također, uvođenje sustava za anonimnu prijavu incidenata preporučuje se kao važan korak za unapređenje prijavljivanja i analize neželjenih događaja. Novi softver „SaveMedHr“ za prijavu omogućio bi lakše prikupljanje podataka, anonimnost prijave i jednostavniju integraciju s postojećim bolničkim sustavima. Takav sustav olakšao bi
pravovremenu identifikaciju rizičnih područja i omogućio brže uvođenje korektivnih mjera. Jedan je od ključnih rezultata istraživanja povezanost između kulture sigurnosti i prijave incidenata. Bolnice koje potiču otvorenu komunikaciju o pogreškama i imaju visoku razinu timske suradnje pokazuju bolje rezultate u prevenciji medicinskih pogrešaka. Kultura sigurnosti ključna je za smanjenje straha od prijave incidenata, što omogućuje medicinskim sestrama/tehničarima da se fokusiraju na učenje iz pogrešaka umjesto na izbjegavanje odgovornosti. Ovi rezultati ističu potrebu za daljnjim razvojem edukacijskih programa usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti prijavljivanja neželjenih događaja i primjene sigurnosnih protokola. Istraživanje također ukazuje na potrebu za sustavnom analizom propuštene skrbi kao važnog indikatora sigurnosti pacijenata. Uvođenje mjera za smanjenje propuštene skrbi, kao što su standardizirani protokoli i planiranje resursa, može značajno smanjiti rizik od incidenata i poboljšati ishode liječenja. Povezanost propuštene skrbi s neželjenim događajima ukazuje na važnost temeljitog planiranja i nadzora nad provođenjem postupaka u zdravstvenoj njezi.
Zaključak: Ovo istraživanje pruža važan doprinos razumijevanju utjecaja standardiziranih postupaka i propuštene skrbi na sigurnost pacijenata u bolnicama Republike Hrvatske. Primjena standardiziranih postupaka i kontinuirana edukacija ključni su čimbenici u smanjenju propuštene skrbi i povećanju sigurnosti pacijenata. Značaj ovog istraživanja ogleda se u njegovom doprinosu znanosti i praksi: omogućuje detaljno prepoznavanje rizičnih postupaka, potiče transparentnost i otvorenost u prijavljivanju neželjenih događaja, te pruža temelje za razvoj ciljanih edukacija i intervencija. Validirani upitnik i inovativni Model za unapređenje kulture sigurnosti predstavljaju vrijedan alat ne samo za hrvatski zdravstveni sustav, već i za međunarodnu zajednicu, budući da nude mogućnost prilagodbe i primjene u drugim zemljama sličnog konteksta. Time se otvara prostor za daljnja istraživanja, regionalnu suradnju i širenje dobre prakse, s krajnjim ciljem – povećanja sigurnosti pacijenata, profesionalnog razvoja medicinskog osoblja i podizanja kvalitete zdravstvene njege na višu razinu.
Ključne besede: sigurnost pacijenata, propuštena skrb, standardizirani postupci, kultura sigurnosti, anonimna prijava
Objavljeno v ReVIS: 10.07.2026; Ogledov: 247; Prenosov: 2
Celotno besedilo (2,69 MB) |
7. Odnos zaposlenih do digitalizacije v izbranem zdravstvenem domu LjubljanaNataša Arkar, 2026, ni določena Opis: Magistrska naloga obravnava odnos zaposlenih do digitalizacije v izbranem zdravstvenem domu, s poudarkom na izzivih in priložnostih, ki jih prinaša uvajanje novih tehnologij v zdravstveno prakso. Digitalna transformacija predstavlja eno ključnih usmeritev sodobnega zdravstva, saj omogoča večjo učinkovitost, preglednost procesov in kakovostnejšo oskrbo pacientov. Aktualnost raziskave temelji na dejstvu, da digitalizacija pomembno spreminja organizacijo dela ter vpliva na zadovoljstvo in pripravljenost zaposlenih, ki so ključni dejavnik uspešne implementacije.
Raziskava je bila izvedena z mešanim raziskovalnim pristopom, ki je vključeval kvalitativne intervjuje in kvantitativno anketiranje. Rezultati so pokazali, da zaposleni prepoznavajo številne prednosti digitalizacije, vendar ob tem izražajo tudi skrb zaradi pomanjkanja znanja, usposabljanja in tehnične podpore. Največjo oviro predstavlja pomanjkanje sistematičnega izobraževanja, ki vodi v odpor in negotovost. Ugotovljeno je bilo, da redna, praktično usmerjena usposabljanja pomembno krepijo samozavest zaposlenih in zmanjšujejo stres pri uporabi novih tehnologij. Prav tako so zaposleni izrazili potrebo po stalno dostopni IT-podpori ter večjem vključevanju v proces načrtovanja in uvajanja sprememb, saj to povečuje občutek lastništva nad uvedenimi rešitvami.
Poleg tehničnih vidikov je raziskava pokazala tudi pomen ohranjanja medosebnih odnosov, saj digitalizacija pogosto vodi v zmanjšanje osebnih stikov. Zato je nujno, da se digitalne rešitve dopolnjujejo s programi za krepitev timskega sodelovanja in pozitivne organizacijske klime. Sklepno lahko ugotovimo, da je digitalna transformacija v zdravstvu uspešna le, če se obravnava kot dolgoročen in strateško načrtovan proces, ki združuje tehnološki napredek z aktivnim vključevanjem zaposlenih ter zagotavljanjem stalne podpore in izobraževanja.
Ključne besede: digitalizacija, zdravstvo, zaposleni, zadovoljstvo pri delu, IT-podpora, izobraževanje, organizacijska kultura
Objavljeno v ReVIS: 23.06.2026; Ogledov: 327; Prenosov: 12
Celotno besedilo (2,14 MB) |
8. |
9. Vloga kulture v medkulturnem marketingu: izzivi in prakse oglaševanja v mednarodnem okoljuAndreja Rijavec, 2026, ni določena Opis: Magistrska naloga raziskuje pojem medkulturnega marketinga in njegovih strategij s poudarkom na njihovi uporabi v mednarodnem oglaševanju. Zaradi močnega vpliva globalizacije, ki širi poslovne priložnosti preko domačih meja, je razumevanje kulturnih razlik ključnega pomena za tržnike, ki želijo uspeti na različnih potrošniških trgih. Namesto da bi se osredotočili le na tehnični prevod, smo v raziskavi preučili, kako potrošniki dojemajo pristnost tujega oglaševanja in kaj v resnici pričakujejo od blagovnih znamk, ki si prizadevajo delovati »doma« na lokalnem trgu. Predstavili smo teorije, ki so se izkazale za uporabne v raziskavah medkulturnega trženja, s poudarkom na Hofstedejevih modelih kulturnih vrednot. Naloga analizira strateške študije primerov svetovnih korporacij, kjer pretekli uspehi in kulturni spodrsljaji služijo kot ključne lekcije za preprečevanje dolgoročne škode ugledu blagovne znamke. S povezovanjem teoretičnih okvirov in praktičnih spoznanj se magistrska naloga osredotoča na uporabo teoretičnih modelov za reševanje praktičnih izzivov v medkulturnem trženju. Na podlagi kvalitativne raziskave, opravljene z enajstimi strokovnjaki, ugotovitve razkrivajo dokončen premik od standardne lokalizacije h »kulturni domačnosti« in nujni uporabi »lokalnega filtra«. V zadnjem delu magistrske naloge smo preučili vlogo umetne inteligence, ki kljub svoji učinkovitosti ostaja »kulturno slepa«. Medtem ko umetna inteligenca deluje kot »kuhinjski mešalnik« za podatke, ji manjka človeška nota čustvene inteligence za prepoznavanje lokalnih nians, sarkazma in čustvene resonance. Ne nazadnje pričujoča magistrska naloga prispeva k obstoječemu korpusu znanja tako, da osvetljuje medsebojno delovanje teorije in prakse v medkulturnih tržnih strategijah. Ponuja koristna priporočila in poudarja, da je hibridni model, ki združuje tehnološko agilnost in človeško kulturno empatijo, edini način za doseganje tržne učinkovitosti in preprečevanje »bruke« blagovne znamke.
Ključne besede: kultura, medkulturni marketing, kultura, kulturne vrednote, Hofstede, kvalitativne metode, umetna inteligenca, lokalni filter, kulturna domačnost, avtentičnost
Objavljeno v ReVIS: 27.05.2026; Ogledov: 377; Prenosov: 10
Celotno besedilo (2,13 MB) |
10. Vpliv digitalizacije beleženja delovnega časa na učinkovitost in preglednost plač v javnem sektorju : študija primeraMateja Žefran, 2026, magistrsko delo Ključne besede: digitalizacija, javni sektor, evidenca delovnega časa, učinkovitost, preglednost, obračun plač, organizacijska kultura, magistrsko delo
Objavljeno v ReVIS: 15.05.2026; Ogledov: 396; Prenosov: 19
Celotno besedilo (992,49 KB) |
