| Naslov: | Čimbenici utjecaja na stavove učitelja o inkluziji djece s teškoćama v razvoju u osnovnoškolsko obrazovanje |
|---|
| Avtorji: | ID Jelica, Stjepan (Avtor)
ID Bošković, Sandra (Mentor) Več o mentorju...  |
|---|
| Datoteke: |  4371$$Stjepan_Jelica_DD_23-04-2026.pdf (2,95 MB)
MD5: A4705CAF99531009C4FB5B018B5FB2A5
|
|---|
| Jezik: | Hrvaški jezik |
|---|
| Vrsta gradiva: | Doktorsko delo/naloga |
|---|
| Organizacija: | UNM FZV - Univerza v Novem mestu - Fakulteta za zdravstvene vede
|
|---|
| Opis: | Teoretska ishodišta: Razumijevanje čimbenika koji utječu na stavove učitelja prema inkluziji djece s teškoćama u razvoju u redovno osnovnoškolsko obrazovanje je od krucijalne važnosti za uspješnu provedbu inkluzivne prakse s obzirom na to da su stavovi učitelja neupitno detektirani kao presudan čimbenik uspješne inkluzije. Stavovi su definirani kroz tri komponente: kognitivnu, afektivnu i bihevioralnu. Cilj istraživanja bio je analizirati trokomponentni model stava i utvrditi koja komponenta stava najbolje predviđa formiranje stavova kod učitelja te detektirati čimbenike koji utječu na formiranje stava. Identifikacijom čimbenika koji utječu na stavove učitelja mogu se usmjeriti resursi i fokus na afirmativne čimbenike i pokušati ukloniti ili minimizirati utjecaj čimbenika koji negativno utječu na stavove.
Metode: Istraživanje je provedeno kao presječna studija, metodom slučajnog uzorka u javnim osnovnim školama na području Republike Hrvatske i metodom kvantitativnog istraživačkog pristupa koristeći hrvatsku verziju validiranog TIAQ upitnika (Teacher Inclusion Attitude Questionnaire). U pilot studiji, dodatno su validirana tri upitnika: MATIES (The Multidimensional Attitudes toward Inclusive Education Scale), OSTES (Ohio State Teacher Efficacy Scale) i CIES-SF (Concerns about Inclusive Education Scale-short form) putem eksploratorne i konfirmatorne faktorske analize, raspona odgovora te pouzdanosti putem Cronbach alfa koeficijenta. Studija. Podaci su prikupljeni u razdoblju od 1. svibnja do 30. srpnja 2024. godine metodom slučajnog uzorka u javnim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. U istraživanje je, nakon primjene uključnih i isključnih kriterija, uključeno 478 ispitanika od 510 prikupljenih upitnika. Podatci su obrađeni u statističkom programu IBM SPSS 23 i prikazani putem deskriptivne i inferencijalne statistike. Korištene su deskriptivna statistika, ANOVA, regresijska analiza uz F test te faktorska analiza.
Rezultati: Većina varijabli pokazuje puni raspon odgovora, a indeksi asimetrije (Skewness i Kurtosis) ne prelaze vrijednosti veće od +/-2 što govori da podatci nemaju značajnija odstupanja od normalne raspodjele, stoga je u daljnjim obradama rezultata primijenjena parametrijska statistika. Durbin-Watsson testom provjereni su uvjeti za provođenje regresijskih analiza koji je pokazao da su sve kriterijske varijable zadovoljile uvjete za provođenje regresijske analize. Primjena VIF-a (Variance Inflation Factor) pokazala je da su sve prediktorske varijable zadovoljile uvjet za provođenje regresijske analize te nije utvrđena multikolinearnost među prediktorima. Pearsonov koeficijent pokazao je da su većina prediktora i kriterija slabo do umjereno povezana, a najveća korelacija je 0,65 i ne prelazi gornju granicu umjerene korelacije od 0,7 te je i ovaj kriterij bio zadovoljen. Općenito, rezultati pokazuju pozitivan stav učitelja (M = 2,60), a bihevioralna komponenta stava ima najveće vrijednosti (M = 3,23). Utvrđena je i statistički značajna razlika između komponenti stava, a rezultati pokazuju najveće vrijednosti za bihevioralnu komponentu, zatim afektivnu te na kraju kognitivnu komponentu. Iz domene obilježja učitelja, čimbenici samoučinkovitosti i kompetencija pokazali su kako najbolje predviđaju sve tri komponente stava, dok je za bihevioralnu komponentu značajan prediktor manje godina radnog staža. Iz domene okolišnih čimbenika, rezultati regresijskih analiza istaknuli su prediktore: dobiti od inkluzije i podršku nastavnicima kao snažne prediktore sve tri komponente stava. Vezano za vrstu djetetovih teškoća, usporedbom parova dobivene su statistički značajne razlike koje pokazuju kako rezultati pokazuju na pozitivnije stavove učitelja
prema inkluziji učenika s tjelesnim teškoćama i inkluziji učenika s teškoćama u učenju u odnosu na stavove prema inkluziji učenika s višestrukim teškoćama, intelektualnim teškoćama i bihevioralnim teškoćama, ali i da vrsta teškoće u regresijskom modelu nije statistički značajan čimbenik. Rezultati našeg istraživanja sugeriraju kako obilježja učitelja najbolje predviđaju bihevioralnu komponentu stava prema inkluzivnom obrazovanju (objašnjavaju najveći postotak varijance 32,6 %), dok okolišni čimbenici najbolje predviđaju kognitivnu komponentu stava prema inkluzivnom obrazovanju te objašnjavaju najveći postotak varijance 60 %. Zaključno, u formiranju stava prema inkluzivnom obrazovanju najviše doprinosi bihevioralna komponenta stava s objašnjene 38,65 % varijance, zatim afektivna komponenta stava s 12,53 % objašnjene varijance, a najmanje kognitivna komponenta stava s 9,65 % objašnjene varijance.
Rasprava i zaključak: Rezultati istraživanja potvrdili su tendenciju učitelja prema pozitivnim stavovima u pogledu inkluzivnog obrazovanja s dominacijom bihevioralne komponente u formiranju stava što otvara mogućnosti intervencija prema učiteljima u poboljšanju prakse inkluzivnog obrazovanja s obzirom na to da je bihevioralna komponenta motivacijska, odnosno predstavlja spremnost učitelja na promjene. Jasno su detektirani čimbenici iz tri istraživane kategorije čimbenika: obilježja učitelja, okolišnih čimbenika te čimbenika vezanih za djecu s teškoćama. U skladu sa specifičnim krajnjim ciljem doktorske disertacije detektirani su svi relevantni čimbenici koji utječu na stavove učitelja te su kategorizirani prema stupnju utjecaja svakog pojedinog čimbenika, što je prikazano konačnim predloženim modelom utjecaja čimbenika na stavove učitelja. Rezultati ukazuju na potrebu interdisciplinarnog pristupa inkluzivnom obrazovanju, kako bi se, pored pedagoških kompetencija koje učitelji posjeduju, poboljšale kompetencije iz područja biomedicinskih i zdravstvenih znanosti kako bi učitelji mogli prepoznati zdravstvene specifičnosti djece s teškoćama u razvoju, implikacije zdravstvenih teškoća na obrazovni proces te poduzeti adekvatne strategije djelovanja i zaštite mentalnog zdravlja djece. |
|---|
| Ključne besede: | prediktori stavova, inkluzivno obrazovanje, komponente stava, stavovi učitelja, zdravstvena edukacija i kompetencije |
|---|
| Leto izida: | 2026 |
|---|
| PID: | 20.500.12556/ReVIS-14203 |
|---|
| Datum objave v ReVIS: | 10.07.2026 |
|---|
| Število ogledov: | 38 |
|---|
| Število prenosov: | 0 |
|---|
| Metapodatki: |    |
|---|
|
:
|
Kopiraj citat |
|---|
| | | | Objavi na: |  |
|---|
Postavite miškin kazalec na naslov za izpis povzetka. Klik na naslov izpiše
podrobnosti ali sproži prenos. |
