| Naslov: | Preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i njegovi efekti na političko ponašanje i percepciju kandidata kod birača |
|---|
| Avtorji: | ID Ličanin, Branka (Avtor)
ID Bilić, Dinko (Avtor)
ID Veljković, Božidar (Avtor)
ID Ban, Anthony (Avtor) |
|---|
| Datoteke: |  https://hrcak.srce.hr/broj/27053
 VOL17-1-9.pdf (246,40 KB)
MD5: 572081C0AFB1F6D1639CFCDA42DB5133
|
|---|
| Jezik: | Hrvaški jezik |
|---|
| Vrsta gradiva: | Neznano |
|---|
| Tipologija: | 1.01 - Izvirni znanstveni članek |
|---|
| Organizacija: | UAMEU - Univerza Alma Mater Europaea
|
|---|
| Opis: | Preferencijalni izborni model u Hrvatskoj klasificira se kao sustav otvorenih lista, sličan onima koji se koriste u nekim drugim državama članicama Europske unije, ali sa specifičnom značajkom praga od 10 % – kandidat mora dobiti najmanje 10 % ukupnih glasova koje je lista osvojila u izbornoj jedinici kako bi promijenio unaprijed određe ni redoslijed. U komparativnom smislu, taj se prag smatra relativno visokim u usporedbi s nekim drugim sustavima. Cilj istraživanja je ispitati stavove birača o preferencijalnom glasovanju na izborima u Hrvatskoj te utvrditi postoje li razlike u tim stavovima s obzirom na politički interes, izborno ponašanje i dobne karakteristike birača. Postavlje na je jedna opća hipoteza i tri specifične hipoteze. Opća hipoteza glasi: Postoje statistički značajne razlike u stavovi ma prema preferencijalnom glasovanju među biračima u Republici Hrvatskoj ovisno o njihovim socio-demografskim obilježjima i prisutnosti političkog interesa. Specifične hipoteze su sljedeće: H1: Birači koji iskazuju politički interes izražavaju statistički značajno pozitivnije stavove prema preferencijalnom glasovanju u usporedbi s biračima koji ne iskazuju politički interes; H2: Birači koji su na izborima dali preferencijalni glas izražavaju statistički značajno pozitivni ju percepciju demokratske prirode preferencijalnog sustava u odnosu na birače koji nisu dali preferencijalni glas; H3: Mlađi birači pokazuju statistički značajno višu razinu personalizacije političkog izbora, odnosno veći fokus na poje dinačne kandidate pri glasovanju, u odnosu na starije birače. Uzorak istraživanja obuhvatio je 300 birača s područ ja Rovinja (Republika Hrvatska). Istraživanje je provedeno u veljači 2026. godine. Za potrebe istraživanja konstruira na je Skala za procjenu stavova birača prema preferencijalnom glasovanju. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, a statistička analiza provedena je u programu SPSS (verzija 23). Rezultati istraživanja pokazali su da su postavljene hipoteze statistički potvrđene, uz djelomičnu potvrdu druge hipoteze. Nalazi potvrđuju značajnu povezanost između preferencijalnog glasovanja, političkog interesa i percepcije kandidata, naglašavajući njegovu ulogu u suvremenim izbornim procesima u Hrvatskoj. |
|---|
| Ključne besede: | preferencijalno glasovanje, parlamentarni izbori, političko ponašanje, stavovi birača, percepcija kandidata |
|---|
| Geografsko pokritje: | Hrvaška; |
|---|
| Datum objave: | 01.01.2026 |
|---|
| Leto izida: | 2026 |
|---|
| Št. strani: | str. 139-167 |
|---|
| Številčenje: | Vol. 17, no. 1 |
|---|
| PID: | 20.500.12556/ReVIS-14505  |
|---|
| UDK: | 324:316.77(497.5) |
|---|
| ISSN pri članku: | 1848-8374 |
|---|
| COBISS.SI-ID: | 289285379 |
|---|
| DOI: | 10.63191/mcpr.17.1.9 |
|---|
| Opomba: | Nasl. z nasl. zaslona;
Opis vira z dne: 28. 8. 2026;
|
|---|
| Datum objave v ReVIS: | 28.08.2026 |
|---|
| Število ogledov: | 33 |
|---|
| Število prenosov: | 0 |
|---|
| Metapodatki: |    |
|---|
|
:
|
Kopiraj citat |
|---|
| | | | Objavi na: |  |
|---|
Postavite miškin kazalec na naslov za izpis povzetka. Klik na naslov izpiše
podrobnosti ali sproži prenos. |
