Repozitorij samostojnih visokošolskih in višješolskih izobraževalnih organizacij

Izpis gradiva
A+ | A- | Pomoč | SLO | ENG

Naslov:Uloga medicinskih sestara u zdravstvenoj nezi i poboljšanju kvaliteta života obolelih od demencije : diplomsko delo visokošolskega strokovnega študijskega programa prve bolonjske stopnje Zdravstvena nega
Avtorji:ID Petrović, Nenad (Avtor)
ID Štandeker, Nataša (Mentor) Več o mentorju... Novo okno
Datoteke:.pdf DIP_Petrovic_Nenad_2025.pdf (1,26 MB)
MD5: 0FB76EBD16E46502E70077E47B150C2D
 
Jezik:Srbski jezik (cirilica)
Vrsta gradiva:Diplomsko delo/naloga
Tipologija:2.11 - Diplomsko delo
Organizacija:UAMEU - Univerza Alma Mater Europaea
Opis:Uvod: Demencija je progresivno neurodegenerativno oboljenje koje narušava kognitivne, emocionalne i funkcionalne sposobnosti, te time i kvalitet života obolelih. Ispitivanje kvaliteta života osoba s demencijom je važno kako bi se identifikovale njihove specifične potrebe i obezbedila adekvatna podrška za očuvanje dostojanstva i dobrobiti. Metodologija rada: U radu je primenjena kvantitativna istraživačka metoda. U prvoj fazi istraživanja korišćen je DEMQOL upitnik (N=103) kako bi se utvrdio kvaliteta života obolelih od demencije. U drugoj fazi istraživanja, putem samoosmišljenog kraćeg upitnika analizirani su stavovi medicinskih sestara o njihovoj ulozi u unapređenju kvaliteta života ovih pacijenata (N=20). Rezultati: Rezultati su pokazali da je domen emocije dobio najnižu ocenu (47,60), dok su pamćenje (55,83) i svakodnevni život (53,37) ocenjeni višim vrednostima. Najniža ocena u domenu emocija zabeležena je za tvrdnju koja se odnosi na ograničenja u obavljanju željenih aktivnosti (38,83), što ukazuje na osećaj zavisnosti i bespomoćnosti. Prosečan skor kvaliteta života ispitanika iznosio je 52,26. U drugoj fazi istraživanja, rezultati su pokazali da većina ispitanika (75%) veruje da psihološka i emocionalna podrška, edukacija i koordinacija zdravstvene nege mogu poboljšati kvalitet života pacijenata. Međutim, manji deo ispitanika (25%) iskazao je određeni stepen nesigurnosti, što može biti povezano sa nedostatkom adekvatnih resursa ili iskustva. Rasprava: Kako bi se poboljšao kvalitet života ispitanih pacijenata, preporučuje se sprovođenje sistematskog praćenja emocionalnog blagostanja, jačanje samostalnosti pacijenata, unapređenje socijalnih interakcija i kontinuirana edukacija medicinskih sestara radi obezbeđivanja visokokvalitetne zdravstvene nege.
Ključne besede:demencija, kvalitet života, DEMQUL, Lambertsetersykehjem, zdravstvena nega, diplomirana medicinska sestra
Kraj izida:Maribor
Kraj izvedbe:Maribor
Založnik:N. Petrović
Leto izida:2025
Leto izvedbe:2025
Št. strani:41 f., [3] f. pril.
PID:20.500.12556/ReVIS-12135 Novo okno
UDK:616.892.3:616-083(043.2)
COBISS.SI-ID:247851011 Novo okno
Datum objave v ReVIS:05.09.2025
Število ogledov:120
Število prenosov:1
Metapodatki:XML DC-XML DC-RDF
:
Kopiraj citat
  
Objavi na:Bookmark and Share


Postavite miškin kazalec na naslov za izpis povzetka. Klik na naslov izpiše podrobnosti ali sproži prenos.

Sekundarni jezik

Jezik:Angleški jezik
Naslov:Vloga medicinskih sester pri zdravstveni negi in izboljšanju kakovosti življenja bolnikov z demenco
Opis:Introduction: Dementia is a progressive neurodegenerative disorder that impairs cognitive, emotional, and functional abilities, thereby affecting the quality of life of those affected. Assessing the quality of life of individuals with dementia is essential to identify their specific needs and provide adequate support to preserve their dignity and well-being. Methodology: A quantitative research method was applied in the study. In the first phase of the research, the DEMQOL questionnaire (N = 103) was used to assess the quality of life of individuals with dementia. In the second phase, a self-designed short questionnaire was used to analyze nurses' attitudes regarding their role in improving the quality of life of these patients (N = 20). Results: The results showed that the emotions domain received the lowest score (47.60), while memory (55.83) and daily life (53.37) were rated higher. The lowest score in the emotions domain was recorded for the statement regarding limitations in performing desired activities (38.83), indicating a sense of dependence and helplessness. The average quality of life score for the surveyed respondents was 52.26. In the second phase of the study, results showed that the majority of respondents (75%) believe that psychological and emotional support, education, and coordination of healthcare can improve patients' quality of life. However, a smaller portion (25%) expressed a certain level of uncertainty, which may be linked to a lack of adequate resources or experience. Discussion: To improve the quality of life of the surveyed patients, we recommend implementing the systematic monitoring of emotional well-being, enhancing patients' independence, strengthening social interactions, and ensuring continuous education of nurses to provide high-quality healthcare.
Ključne besede:demenca, kakovost življenja, DEMQOL, dom za starejše Lambertseter, zdravstveno varstvo, diplomirana medicinska sestra, dementia, quality of life, DEMQOL, Lambertseter nursing home, healthcare, registered nurse


Nazaj