1. OSVEŠČENOST POTROŠNIKOV V SLOVENIJI GLEDE PROBLEMATIKE TEKSTILNIH ODPADKOV IN MOŽNOSTI NJIHOVE PONOVNE UPORABE TER RECIKLIRANJAKlementina Radež, 2026, ni določena Opis: Potrošništvo skozi čas narašča, kar je odraz vse večjega števila prebivalcev na planetu in vpliva hitre mode. Tekstilni izdelki, kot so oblačila in tehnični tekstil, so nujni del našega vsakdanjega življenja, saj oblačila potrebujemo vsak dan. Hitra moda je oblačilom dodala modni pridih, potrošniki pa v želji, da sledijo zadnjim modnih trendom, zapravljajo za oblačila več kot bi bilo potrebno za vsakdanje življenje. Prekomerno potrošništvo vodi do nastajanja prevelikih količin tekstilnih odpadkov. Tekstilna industrija pri proizvodnji močno onesnažuje okolje in izkorišča naravne vire. Za zmanjšanje vpliva na okolje je zato primorana poiskati trajnostne rešitve, kot so recikliranje in ponovna uporaba. Trajnostno naravnani pa morajo postati tudi potrošniki. Glavni cilj magistrskega dela je raziskati osveščenost potrošnikov v Sloveniji glede problematike tekstilnih odpadkov ter možnosti njihove ponovne uporabe in recikliranja. Ugotovili smo, da so anketirani potrošniki v Sloveniji slabo seznanjeni s problematiko tekstilnih odpadkov, vendar so naklonjeni trajnostnemu ravnanju s tekstilnimi izdelki, ko ti niso več uporabni. Ključno vlogo pri zmanjševanju tekstilnih odpadkov in pri večji osveščenosti potrošnikov ima sprejeta Strategija Evropske unije, ki jo je sprejel Evropski parlament, saj v njej določa cilje za zmanjševanje tekstilnih odpadkov. Trajnostna naravnanost potrošnikov in okoljska zakonodaja bosta imeli največji vpliv na zeleni prehod. Ohranjanje našega planeta je ključno za blaženje podnebnih sprememb, ki že zdaj močno vplivajo na življenja ljudi in drugih živih bitij. Ključne besede: potrošništvo, hitra moda, tekstilni odpad, osveščenost, recikliranje in ponovna uporaba. Objavljeno v ReVIS: 21.05.2026; Ogledov: 134; Prenosov: 8
Celotno besedilo (1,86 MB) |
2. |
3. Položaj Republike Hrvatske u svijetu u kontekstu proizvodnje, distribucije, oglašavanja te konzumacije modeAna Mesić Huzjak, 2025, ni določena Opis: U ovoj doktorskoj disertaciji istražio se položaj Republike Hrvatske u svijetu iz aspekta
proizvodnje, distribucije, oglašavanja te konzumacije mode. Provedeni su polustrukturirani
intervjui s odabranim ključnim akterima modne industrije RH (pet osoba na rukovodećem
položaju tekstilnih tvornica, pet modnih dizajnera, dvije modne influencerice te jednom
teoretičarkom mode) kojima je ispitana njihova perspektiva o položaju RH na svjetskom tržištu
mode i ključnim determinantama koje utječu na način kreacije modnih artikala i modni izričaj.
Za kvalitativnu obradu podataka korištena je tematska analiza. Rezultati ukazuju na
podređenost RH koja je najizraženija u segmentu proizvodnje modnih artikala. Podređenost je
detektirana i u segmentima oglašavanja i konzumacije dok je u segmentu distribucije
podređenost djelomična. Pokazalo se da je modna scena RH pod utjecajem eksternih i
egzogenih elemenata, odnosno svjetske modne scene. Hrvatski dizajneri se djelomično
inspiriraju svjetskim modnim trendovima te prilikom kreiranja u najvećoj mjeri koriste
endogene izvore.
Kvantitativnom metodom istraživanja putem online ankete ispitana je konzumacija modnih
artikala iz perspektive potencijalnih i stvarnih konzumentica, na reprezentativnom uzorku od
400 ispitanica starosne dobi 20 – 65 godina. Rezultati pokazuju da je udio konzumentica
modnih proizvoda velik, odnosno da RH u području konzumacije modnih artikala nije
podređena svjetskom globalnom modnom tržištu. Ispitane su socioekonomske, socio
demografske te geografsko-socio-kulturne odrednice razine, učestalosti i strukture kupovanja
modnih artikala. Rezultati pokazuju da žene iz urbanih sredina češće kupuju proizvode visoke
mode nego žene iz ruralnih sredina te da učestalost kupovanja proizvoda visoke mode nije
povezana sa stupnjem obrazovanja. Socioekonomski status nije povezan s najčešćom prigodom
kao ni najčešćim tipom prodajnog mjesta za kupovanje modnih artikala. Međutim, žene višeg
socioekonomskog statusa više i češće kupuju modne artikle (osim hrvatskih uličnih robnih
marki) nego žene nižeg socioekonomskog statusa. Također, najčešće ih kupuju zbog
dopadljivosti, dok ih žene nižeg socioekonomskog statusa kupuju zbog sniženja. Ključne besede: moda, proizvodnja, distribucija, oglašavanje, konzumacija, teorija svjetskih
sustava, kritička teorija Objavljeno v ReVIS: 06.12.2025; Ogledov: 754; Prenosov: 8
Celotno besedilo (3,24 MB) |
4. |
5. |
6. |
7. |
8. |
9. |
10. |