Repozitorij samostojnih visokošolskih in višješolskih izobraževalnih organizacij

Izpis gradiva
A+ | A- | Pomoč | SLO | ENG

Naslov:Istraživanje odnosa s javnošću hrvatskog zdravstvenog sustava u vrijeme zdravstvene krize : doktorska disertacija študijskega programa tretje bolonjske stopnje Strateški komunikacijski management
Avtorji:ID Petričević, Stjepan (Avtor)
ID Mustić, Daria (Mentor) Več o mentorju... Novo okno
Datoteke:.pdf DR_Petricevic_Stjepan_2024.pdf (2,88 MB)
MD5: 596C062333A30EBC7301BEFCB9071B57
 
Jezik:Hrvaški jezik
Vrsta gradiva:Doktorsko delo/naloga
Tipologija:2.08 - Doktorska disertacija
Organizacija:UAMEU - Univerza Alma Mater Europaea
Opis:U današnjem digitalnom dobu, kad društveni mediji imaju ključnu ulogu u širenju informacija, pandemija COVID-19 postavila je izazove, ne samo u zdravstvu, već i u sferi komunikacije. Ova disertacija istražuje dinamiku između medija, krizne komunikacije i povjerenja, koristeći pandemiju COVID-19 kao primjer. U uvodu se ističe kritična važnost informacija za javno zdravlje i sigurnost tijekom pandemije, dok je masovno širenje dezinformacija stvorilo ozbiljan izazov (poznat pod nazivom infodemija). Teorijski okvir uključuje ulogu masovnih medija u kriznim situacijama i istraživanje teorije uokvirivanja (framing theory) u oblikovanju medijskog sadržaja. Metodologija istraživanja obuhvaća analizu objava na društvenim mrežama kako bi se identificirali obrasci komunikacije i pristup informiranju javnosti. Korištene su statističke analize s ciljem dubljeg razumijevanja dinamike medijske komunikacije. Rezultati analize otkrili su varijacije u distribuciji, fokusu i korištenju izvora informacija tijekom pandemije. Poseban naglasak stavljen je na povjerenje, dosljednost i transparentnost informacija te njihov utjecaj na percepciju javnosti. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za unaprjeđenjem dosljednosti, pravovremenosti i kvalitete informacija tijekom kriznih situacija. Rasprava ističe važnost dosljednosti u komunikaciji zdravstvenih informacija na društvenim mrežama, te potrebu za poboljšanjem strategija komunikacije kako bi se osiguralo bolje informiranje i povjerenje javnosti. Također, razmatra se potreba za novim pristupima i modelima komunikacije, poput predloženog modela IDEA-CommTrust, koji naglašava povjerenje kroz kvalitetu informacija i odgovorno djelovanje. Zaključno, istraživanje daje dublji uvid u ulogu medija u kriznom komuniciranju tijekom pandemije COVID-19 i naglašava potrebu za dosljednom, pravovremenom i transparentnom komunikacijom kako bi se izgradio veći stupanj povjerenja javnosti.
Ključne besede:krizna komunikacija, društvene mreže, COVID-19, oblikovanje vijesti, povjerenje javnosti
Geografsko pokritje:Hrvaška;
Kraj izida:Maribor
Kraj izvedbe:Maribor
Založnik:S. Petričević
Leto izida:2024
Leto izvedbe:2024
Št. strani:[11] f., 166, [14] str., [9] f. pril.
PID:20.500.12556/ReVIS-11712 Novo okno
UDK:659.4:616.98:578.834(497.5)(043.3)
COBISS.SI-ID:237548547 Novo okno
Datum objave v ReVIS:28.05.2025
Število ogledov:466
Število prenosov:2
Metapodatki:XML DC-XML DC-RDF
:
Kopiraj citat
  
Objavi na:Bookmark and Share


Postavite miškin kazalec na naslov za izpis povzetka. Klik na naslov izpiše podrobnosti ali sproži prenos.

Sekundarni jezik

Jezik:Angleški jezik
Naslov:Raziskava odnosov z javnostmi hrvaškega zdravstvenega sistema v času zdravstvene krize
Opis:In today's digital age, when social media play a key role in spreading information, the COVID-19 pandemic has posed challenges, not only in healthcare, but also in the sphere of communication. This dissertation explores the dynamics between media, crisis communication and trust, using the COVID-19 pandemic as an example. The introduction highlights the critical importance of information for public health and safety during a pandemic, while the massive spread of misinformation has created a serious challenge (known as the infodemic). The theoretical framework includes the role of mass media in crisis and the research of framing theory in shaping media content. The research methodology includes the analysis of posts on social networks to identify communication patterns and access to public information. Statistical analyses were used with the aim of a deeper understanding of the dynamics of media communication. The results of the analysis revealed variations in the distribution, focus and use of information sources during the pandemic. Special emphasis is placed on trust, consistency and transparency of information and its impact on public perception. The research results indicate the need to improve the consistency, timeliness, and quality of information during crisis. The discussion highlights the importance of consistency in the communication of health information on social networks, and the need to improve communication strategies to ensure better information and public trust. Also, the need for new approaches and communication models is considered, such as the proposed IDEA-CommTrust model, which emphasizes trust through the quality of information and responsible action. In conclusion, the research provides a deeper insight into the role of the media in crisis communication during the COVID-19 pandemic and emphasizes the need for consistent, timely and transparent communication to build a greater degree of public trust.V današnji digitalni dobi, ko imajo družbeni mediji ključno vlogo pri širjenju informacij, je pandemija COVID-19 postavila izzive ne le v zdravstvu, ampak tudi na področju komuniciranja. Ta disertacija raziskuje dinamiko med mediji, kriznim komuniciranjem in zaupanjem na primeru pandemije COVID-19. Uvod poudarja ključni pomen informacij za javno zdravje in varnost med pandemijo, medtem ko je množično širjenje dezinformacij ustvarilo resen izziv (znan kot infodemija). Teoretski okvir vključuje vlogo množičnih medijev v kriznih situacijah in raziskovanje teorije uokvirjanja pri oblikovanju medijskih vsebin. Raziskovalna metodologija vključuje analizo objav na družbenih omrežjih z namenom ugotavljanja komunikacijskih vzorcev in dostopa do javnih informacij. Statistične analize so bile uporabljene z namenom poglobljenega razumevanja dinamike medijske komunikacije. Rezultati analize so razkrili razlike v distribuciji, osredotočenosti in uporabi virov informacij med pandemijo. Poseben poudarek je na zaupanju, doslednosti in transparentnosti informacij ter njihovem vplivu na javno percepcijo. Rezultati raziskave kažejo na potrebo po izboljšanju doslednosti, pravočasnosti in kakovosti obveščanja v kriznih situacijah. Razprava poudarja pomen doslednosti pri komuniciranju zdravstvenih informacij na družbenih omrežjih ter potrebo po izboljšanju komunikacijskih strategij za zagotavljanje boljše obveščenosti in zaupanja javnosti. Upoštevana je tudi potreba po novih pristopih in komunikacijskih modelih, kot je predlagani model IDEA-CommTrust, ki poudarja zaupanje skozi kakovost informacij in odgovorno ravnanje. V zaključku raziskava ponuja globlji vpogled v vlogo medijev pri kriznem komuniciranju med pandemijo COVID-19 in poudarja potrebo po doslednem, pravočasnem in transparentnem komuniciranju za izgradnjo večje stopnje zaupanja javnosti.
Ključne besede:krizno komuniciranje, socialna omrežja, COVID-19, oblikovanje novic, zaupanje javnosti, crisis communication, social networks, COVID-19, news shaping, public trust


Nazaj