Repository of colleges and higher education institutions

Show document
A+ | A- | Help | SLO | ENG

Title:Uloga medicinskih sestara u zdravstvenoj nezi i poboljšanju kvaliteta života obolelih od demencije : diplomsko delo visokošolskega strokovnega študijskega programa prve bolonjske stopnje Zdravstvena nega
Authors:ID Petrović, Nenad (Author)
ID Štandeker, Nataša (Mentor) More about this mentor... New window
Files:.pdf DIP_Petrovic_Nenad_2025.pdf (1,26 MB)
MD5: 0FB76EBD16E46502E70077E47B150C2D
 
Language:Serbian (cyrillic)
Work type:Bachelor thesis/paper
Typology:2.11 - Undergraduate Thesis
Organization:UAMEU - Alma Mater Europaea University
Abstract:Uvod: Demencija je progresivno neurodegenerativno oboljenje koje narušava kognitivne, emocionalne i funkcionalne sposobnosti, te time i kvalitet života obolelih. Ispitivanje kvaliteta života osoba s demencijom je važno kako bi se identifikovale njihove specifične potrebe i obezbedila adekvatna podrška za očuvanje dostojanstva i dobrobiti. Metodologija rada: U radu je primenjena kvantitativna istraživačka metoda. U prvoj fazi istraživanja korišćen je DEMQOL upitnik (N=103) kako bi se utvrdio kvaliteta života obolelih od demencije. U drugoj fazi istraživanja, putem samoosmišljenog kraćeg upitnika analizirani su stavovi medicinskih sestara o njihovoj ulozi u unapređenju kvaliteta života ovih pacijenata (N=20). Rezultati: Rezultati su pokazali da je domen emocije dobio najnižu ocenu (47,60), dok su pamćenje (55,83) i svakodnevni život (53,37) ocenjeni višim vrednostima. Najniža ocena u domenu emocija zabeležena je za tvrdnju koja se odnosi na ograničenja u obavljanju željenih aktivnosti (38,83), što ukazuje na osećaj zavisnosti i bespomoćnosti. Prosečan skor kvaliteta života ispitanika iznosio je 52,26. U drugoj fazi istraživanja, rezultati su pokazali da većina ispitanika (75%) veruje da psihološka i emocionalna podrška, edukacija i koordinacija zdravstvene nege mogu poboljšati kvalitet života pacijenata. Međutim, manji deo ispitanika (25%) iskazao je određeni stepen nesigurnosti, što može biti povezano sa nedostatkom adekvatnih resursa ili iskustva. Rasprava: Kako bi se poboljšao kvalitet života ispitanih pacijenata, preporučuje se sprovođenje sistematskog praćenja emocionalnog blagostanja, jačanje samostalnosti pacijenata, unapređenje socijalnih interakcija i kontinuirana edukacija medicinskih sestara radi obezbeđivanja visokokvalitetne zdravstvene nege.
Keywords:demencija, kvalitet života, DEMQUL, Lambertsetersykehjem, zdravstvena nega, diplomirana medicinska sestra
Place of publishing:Maribor
Place of performance:Maribor
Publisher:N. Petrović
Year of publishing:2025
Year of performance:2025
Number of pages:41 f., [3] f. pril.
PID:20.500.12556/ReVIS-12135 New window
COBISS.SI-ID:247851011 New window
UDC:616.892.3:616-083(043.2)
Publication date in ReVIS:05.09.2025
Views:121
Downloads:1
Metadata:XML DC-XML DC-RDF
:
Copy citation
  
Share:Bookmark and Share


Hover the mouse pointer over a document title to show the abstract or click on the title to get all document metadata.

Secondary language

Language:English
Title:Vloga medicinskih sester pri zdravstveni negi in izboljšanju kakovosti življenja bolnikov z demenco
Abstract:Introduction: Dementia is a progressive neurodegenerative disorder that impairs cognitive, emotional, and functional abilities, thereby affecting the quality of life of those affected. Assessing the quality of life of individuals with dementia is essential to identify their specific needs and provide adequate support to preserve their dignity and well-being. Methodology: A quantitative research method was applied in the study. In the first phase of the research, the DEMQOL questionnaire (N = 103) was used to assess the quality of life of individuals with dementia. In the second phase, a self-designed short questionnaire was used to analyze nurses' attitudes regarding their role in improving the quality of life of these patients (N = 20). Results: The results showed that the emotions domain received the lowest score (47.60), while memory (55.83) and daily life (53.37) were rated higher. The lowest score in the emotions domain was recorded for the statement regarding limitations in performing desired activities (38.83), indicating a sense of dependence and helplessness. The average quality of life score for the surveyed respondents was 52.26. In the second phase of the study, results showed that the majority of respondents (75%) believe that psychological and emotional support, education, and coordination of healthcare can improve patients' quality of life. However, a smaller portion (25%) expressed a certain level of uncertainty, which may be linked to a lack of adequate resources or experience. Discussion: To improve the quality of life of the surveyed patients, we recommend implementing the systematic monitoring of emotional well-being, enhancing patients' independence, strengthening social interactions, and ensuring continuous education of nurses to provide high-quality healthcare.
Keywords:demenca, kakovost življenja, DEMQOL, dom za starejše Lambertseter, zdravstveno varstvo, diplomirana medicinska sestra, dementia, quality of life, DEMQOL, Lambertseter nursing home, healthcare, registered nurse


Back