1281. Primerjava reprodukcijskih parametrov v čredi krav molznic na kmetiji Zmrzlikar pred in po uvedbi mešalne prikolice : diplomska naloga višjega strokovnega izobraževanjaTilen Zmrzlikar, 2025, diplomsko delo Ključne besede: reprodukcijski parametri, servisni interval, servisna perioda, poporodni premor, doba med telitvama, mlečnost krav molznic, mlečnost na krmni dan, starost telic ob prvi telitvi, mešalno-krmilna prikolica, prireja mleka, krave molznice, osemenjevalni indeks
Objavljeno v ReVIS: 27.08.2025; Ogledov: 680; Prenosov: 6
 Celotno besedilo (773,33 KB)
Gradivo ima več datotek! Več... |
1282. Vpliv zakona o debirokratizaciji na izvajanje strategije odličnosti v Sloveniji : diplomsko delo visokošolskega strokovnega študijskega programa prve bolonjske stopnje Management poslovnih sistemovBoris Zemljič, 2025, diplomsko delo Opis: V diplomskem delu sem uporabil znanja, ki sem jih pridobil na visokošolskem strokovnem študiju Management poslovnih sistemov. Podrobno sem preučil predmeta Inženiring kakovosti in Management, krovne dokumente, kot je Strategija poslovne odličnosti Slovenije do leta 2030 in pristojno zakonodajo. Predstavil sem, kaj sploh pomeni poslovna odličnost in različne modele ocenjevanja odličnosti pri nas in v svetu. Osredotočil sem se na najvišjo nagrado za poslovno odličnost v Sloveniji in ugotavljal stanje organizacij, ki so bile v zadnjih dveh desetletjih prejemniki teh nagrad. Nadalje so me zanimale posledice, ki jih bo imel leta 2022 sprejet Zakon o debirokratizaciji, saj ta ukinja nekaj desetletij veljaven Zakon o Priznanju Republike Slovenije za poslovno odličnost. Preučil sem kakšen vpliv bo imelo ukinjanje razpisov in ocenjevanj na doseganje odličnosti in zagotavljanje kakovosti tako v zasebnih podjetjih kot v javnih organizacijah. V diplomski nalogi sem se lotil raziskave, s katero sem dobil odgovore od finalistov, prejemnikov nagrad za odličnost, kot od tistih organizacij, ki se na razpise niso prijavili ali so iz natečajev izpadli kot finalisti. Zanimala me je tako dodana vrednost nagrade za odličnost kot prizadevanja organizacij po nadgraditvi in zviševanju odličnosti tudi po ukinitvi nagrade.
Ključne besede: poslovna odličnost, nagrada, kakovost, debirokratizacija
Objavljeno v ReVIS: 27.08.2025; Ogledov: 548; Prenosov: 8
Celotno besedilo (1,95 MB) |
1283. |
1284. |
1285. |
1286. |
1287. |
1288. |
1289. |
1290. Povezanost tjelesne aktivosti i sindroma izgaranja kod fizioterapeuta Republike HrvatskeAna Banić, 2025, doktorska disertacija Opis: Uvod: Doktorska disertacija istražuje život fizioterapeuta u Republici Hrvatskoj povezujući sindrom izgaranja s tjelesnom aktivnošću kao preventivnim faktorom. Fizioterapeuti, ključni članovi zdravstvenih timova, suočavaju se s izazovima pružanja skrbi i održavanja zdravlja pacijenata te su izloženi riziku sindroma izgaranja. Sindrom izgaranja, proizlazeći iz kroničnog stresa i emocionalne iscrpljenosti, često je posljedica radnih uvjeta. Tjelesna aktivnost, koja može biti rekreativna ili organizirana, predstavlja ključnu komponentu poboljšanja zdravlja i dobrobiti pojedinca.
Metode: Istraživanje je koristilo kvantitativnu metodu prikupljanja podataka putem strukturiranog upitnika podijeljenog u četiri dijela. Prvi dio obuhvaća sociodemografske podatke i antropometrijske karakteristike ispitanika, uključujući dob, spol, obrazovanje, radni staž, bračni status i druge informacije. Drugi dio istražuje osobni osjećaj zadovoljstva, zadovoljstvo poslom, osjećaj opterećenja i odnos prema zdravlju. Treći dio sadržava pitanja iz OLBI upitnika za procjenu izgaranja na poslu, dok se četvrti dio odnosi na razinu tjelesne aktivnosti korištenjem IPAQ upitnika. Sudionici su pristupili anketiranju putem digitalnog obrasca koji uključuje standardne upitnike i pitanja o sociodemografskim obilježjima.
Rezultati: Ispitanici u istraživanju su osobe oba spola, većinom žene (79,8%) u dobi od 21 do 35 godina (51,1%; N=501) u javnom i privatnom sektoru Republike Hrvatske s prosječnom dobi od 36,95 godina, što je u skladu sa svjetskim trendovima i prethodnim istraživanjima. Briga o radnom opterećenju postavlja pitanje ravnoteže između posla i privatnog života, dok odnosi među kolegama pokazuju visoku razinu povjerenja, ali i potrebu za poboljšanjem međuljudskih odnosa. Većina subjektivno iskazuje svjesnost o izloženosti stresu, a percepcija stresora identificira organizaciju posla (26,17%), međuljudske odnose (22,89%) i rad u smjenama (18,29%) kao izvore stresa. Korelacija između ukupnog izgaranja i tjelesne aktivnosti je također slaba pozitivna (r=0,107) i statistički značajna (p<0,05). Ova povezanost ukazuje na to da viša razina izgaranja može biti blago povezana s višom razinom tjelesne aktivnosti, iako je ta povezanost slaba.
Rasprava: Fizioterapeuti u RH su generalno zadovoljni radnim uvjetima, osobito temperaturom prostorija, ali su manje zadovoljni opremom. Prilike za usavršavanje i napredovanje su ograničene i često zahtijevaju vlastito financiranje, što može utjecati na profesionalno zadovoljstvo. Međuljudski odnosi su ključni za zadovoljstvo, s potrebom za poboljšanjem odnosa među kolegama, iako značajan broj ispitanika izražava visoko zadovoljstvo. Tjelesna aktivnost među fizioterapeutima je visoka, no stres na poslu povezan je s nižom aktivnošću kod kuće i u prijevozu. Dugogodišnje iskustvo može povećati osjećaj izgaranja, dok visoko zadovoljstvo životom može smanjiti otuđenost i iscrpljenost. Ovi rezultati naglašavaju važnost kontinuiranog usavršavanja, pozitivnih međuljudskih odnosa i upravljanja stresom kako bi se poboljšala radna atmosfera i zadovoljstvo fizioterapeuta.
Zaključak: Rezultati istraživanja otkrivaju da su fizioterapeuti u velikoj mjeri zadovoljni svojim poslom, ali da postoje značajni izazovi u pogledu međuljudskih odnosa i upravljanja stresom. Uočen je pozitivan utjecaj povjerenja i zadovoljstva u radnim odnosima na smanjenje stresa, dok visoka tjelesna aktivnost doprinosi boljem fizičkom i emocionalnom zdravlju. Postoji statistički značajna povezanost između tjelesne aktivnosti na poslu i iscrpljenosti, ali ne i otuđenosti ili ukupnog izgaranja. Rezultati su pokazali da fizioterapeuti s nižom razinom tjelesne aktivnosti na poslu češće iskazuju veću iscrpljenost. Također, istraživanje ističe potrebu za poboljšanjem radnih uvjeta i podrške kako bi se smanjilo izgaranje i povećalo opće blagostanje fizioterapeuta. Ova saznanja nude temelje za buduće studije i razvoj intervencija usmjerenih na unapređenje radnih uvjeta i kvalitete života u fizioterapiji. Zaključno, geografski faktor nema značajan utjecaj na razinu tjelesne aktivnosti među fizioterapeutima.
Ključne besede: fizioterapeuti, kvaliteta života, sindrom izgaranja, stres, tjelesna aktivnost
Objavljeno v ReVIS: 27.08.2025; Ogledov: 678; Prenosov: 10
Celotno besedilo (2,63 MB) |
