211. Mnenje kadilcev in nekadilcev glede uvedbe državnega presejalnega programa za raka pljučSabrina Zulić, 2025, magistrsko delo Opis: Izhodišča: Rak pljuč je velik javnozdravstveni problem, s katerim se srečuje tudi Slovenija. Poleg nadgradnje obstoječih presejalnih programov za raka, ki so se v Sloveniji dobro obnesli, je v načrtu implementacija novega presejalnega programa za raka pljuč.
Metoda: Proučevali smo mnenja kadilcev in nekadilcev glede uvedbe presejalnega programa za raka pljuč v Sloveniji in analizirali pogled kadilcev in nekadilcev glede uvedbe novega presejalnega programa za raka pljuč. Raziskava je temeljila na kvantitativnem raziskovalnem pristopu ter na deskriptivni in kavzalno neeksperimentalni metodi dela. Vzorec je bil priložnostni, in sicer smo v raziskavo zajeli naključne prebivalce (kadilce in nekadilce) v
Sloveniji. Vseh anketirancev je bilo 706. Za zbiranje podatkov smo uporabili spletno anketiranje.
Rezultati: Rezultati so pokazali, da imajo naši anketiranci pozitivna prepričanja do presejanja. Anketiranci so se, povprečno gledano, v največji meri strinjali s trditvami, da je v presejalni program potrebno vključiti osebe, ki so v svoji družini imele primere pljučnega raka, ter da je v presejalni program potrebno vključiti tudi uporabnike elektronskih cigaret.
Razprava: V naši raziskavi ugotavljamo, da imajo nekadilci več znanja o pljučnem raku kot kadilci. Rezultati dosedanjih raziskav kažejo, da imajo nekadilci, v odnosu do kadilcev, bolj pozitiven odnos do presejanja in so tudi v večji meri pripravljeni na sodelovanje v presejanju, kar naši rezultati ne potrjujejo. Opažamo, da so starejši kadilci bolj pripravljeni na sodelovanje v novem presejalnem programu. Hkrati pa ugotavljamo, da anketiranci, mlajši od 45 let, v večji meri menijo, da elektronske cigarete povzročajo odvisnost, kot starejši od 46 let.
Ključne besede: pljučni rak, presejanje, elektronske cigarete.
Objavljeno v ReVIS: 28.05.2025; Ogledov: 249; Prenosov: 3
 Celotno besedilo (3,28 MB) |
212. Istraživanje odnosa s javnošću hrvatskog zdravstvenog sustava u vrijeme zdravstvene krize : doktorska disertacija študijskega programa tretje bolonjske stopnje Strateški komunikacijski managementStjepan Petričević, 2024, doktorska disertacija Opis: U današnjem digitalnom dobu, kad društveni mediji imaju ključnu ulogu u širenju informacija, pandemija COVID-19 postavila je izazove, ne samo u zdravstvu, već i u sferi komunikacije. Ova disertacija istražuje dinamiku između medija, krizne komunikacije i povjerenja, koristeći pandemiju COVID-19 kao primjer. U uvodu se ističe kritična važnost informacija za javno zdravlje i sigurnost tijekom pandemije, dok je masovno širenje dezinformacija stvorilo ozbiljan izazov (poznat pod nazivom infodemija). Teorijski okvir uključuje ulogu masovnih medija u kriznim situacijama i istraživanje teorije uokvirivanja (framing theory) u oblikovanju medijskog sadržaja. Metodologija istraživanja obuhvaća analizu objava na društvenim mrežama kako bi se identificirali obrasci komunikacije i pristup informiranju javnosti. Korištene su statističke analize s ciljem dubljeg razumijevanja dinamike medijske komunikacije. Rezultati analize otkrili su varijacije u distribuciji, fokusu i korištenju izvora informacija tijekom pandemije. Poseban naglasak stavljen je na povjerenje, dosljednost i transparentnost informacija te njihov utjecaj na percepciju javnosti. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za unaprjeđenjem dosljednosti, pravovremenosti i kvalitete informacija tijekom kriznih situacija. Rasprava ističe važnost dosljednosti u komunikaciji zdravstvenih informacija na društvenim mrežama, te potrebu za poboljšanjem strategija komunikacije kako bi se osiguralo bolje informiranje i povjerenje javnosti. Također, razmatra se potreba za novim pristupima i modelima komunikacije, poput predloženog modela IDEA-CommTrust, koji naglašava povjerenje kroz kvalitetu informacija i odgovorno djelovanje. Zaključno, istraživanje daje dublji uvid u ulogu medija u kriznom komuniciranju tijekom pandemije COVID-19 i naglašava potrebu za dosljednom, pravovremenom i transparentnom komunikacijom kako bi se izgradio veći stupanj povjerenja javnosti.
Ključne besede: krizna komunikacija, društvene mreže, COVID-19, oblikovanje vijesti, povjerenje javnosti
Objavljeno v ReVIS: 28.05.2025; Ogledov: 226; Prenosov: 1
Celotno besedilo (2,88 MB) |
213. |
214. |
215. |
216. |
217. |
218. Zadovoljstvo zaposlenih in njegovi vplivi na fluktuacijo : analiza v PosavjuPetra Jurman, 2025, diplomsko delo Ključne besede: zadovoljstvo zaposlenih, fluktuacija, Posavje, delovni pogoji, motivacija, delovna doba, odnosi na delovnem mestu, diplomske naloge
Objavljeno v ReVIS: 28.05.2025; Ogledov: 252; Prenosov: 3
Celotno besedilo (765,09 KB) |
219. |
220. |
