Izpis gradiva

A+ | A- | | SLO | ENG

Naslov: Kvaliteta života osoba sa šećernom bolešću s kroničnim komplikacijama i njihovih partnera : doktorska disertacija Avtorji: ID Kolarić, Vilma (Avtor) ID Zupančič, Vesna (Mentor) Več o mentorju... Datoteke: DR_Kolaric_Vilma_2023.pdf (8,05 MB) MD5: 9D910D71BF14D135BC42A59FB85F59AE   Jezik: Hrvaški jezik Vrsta gradiva: Doktorsko delo/naloga Tipologija: 2.08 - Doktorska disertacija Organizacija: UNM FZV - Univerza v Novem mestu - Fakulteta za zdravstvene vede Opis: Uvod: Kvaliteta života osoba sa šećernom bolešću ovisi o tome jesu li se pojavile komplikacije i komorbiditeti te o razini stresa pri zbrinjavanju šećerne bolesti tip 2 i potpori koju oboljeli dobiva od partnera, ali i o mnogobrojnim drugi čimbenicima, uključujući dob, spol, socijalno-ekonomski status i dugotrajnost bolesti. U Republici Hrvatskoj nekoliko je istraživanja o kvaliteti života osoba sa šećernom bolešću i njoj pridruženim kroničnim komplikacijama, no istraživanja o kvaliteti života partnera oboljelih dosad nije bilo, a i u svijetu su malobrojna. Cilj istraživanja bio je utvrditi kvalitetu života osoba sa šećernom bolešću tip 2 s kroničnim komplikacijama i njihovih partnera. Metode: Pri istraživanju korištene su metode deskripcije, kompilacije i kvalitativne analize te induktivno-deduktivna i kauzalno-neeksperimentalna metoda. Istraživanje je provedeno na temelju upitnika i polustrukturiranog intervjua. Upotrijebili smo triangulaciju uzorka –pacijenti, obitelj, zdravstveni radnici. Statistička obrada podataka obavljena je metodom kvantitativne obrade podataka u programskom paketu SPSS 21. Za izradu doktorske disertacije odabrali smo Upitnik Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti života bolesnika – skraćenu verziju (WHOQOL-BREF) (prilog 3), koji je preveden i validiran na hrvatski jezik.U statističkoj analizi podaci za numeričke varijable prikazani su kao srednja vrijednost i standardna devijacija, medijan i interkvartilni raspon. Normalnost distribucije analizirana je Shapiro-Wilkovim testom. Podaci za kategoričke varijable prikazani su kao apsolutni brojevi i udjeli (%). Mann-Withneyjevim testom ispitane su razlike između dvije skupine numeričkih varijabli. Razlike između nekoliko skupina numeričkih varijabli (četiri skupine dijabetičara s kroničnim komplikacijama i skupina dijabetičara bez komplikacija) testirane su Kruskall-Wallisovim testom te, u slučaju razlika, dodatno post hoc analizom. Razlike između skupina kategoričkih varijabli testirane su hi-kvadrat testom i po potrebi primijenjena Yatesova korekcija. Kako bi se utvrdila korelacija između numeričkih varijabli korišten je Spearmanov test korelacije ranga. Distribucije su prikazane grafički i tablično. Podaci su prikazani tablično i opisno. Rezultati: U istraživanje su bila uključena 682 ispitanika – 382 osobe sa šećernom bolešću tip 2 te 300 partnera ili članova uže obitelji pacijenata. Skupinu ispitanika sa šećernom bolešću tip 2 činilo je 236 (61,8 %) muškaraca i 146 (38,2 %) žena, a u skupini partnera ili užih članova bolesnikove obitelji bilo je znatno više žena, točnije 202 (67,3 %). Od osoba sa šećernom bolešću tip 2 njih 40 (10,1 %) bilo je mlađe od 50 godina, 77 (20,2 %) imalo je od 51 do 60 godina, 167 (43,7 %) bilo je u dobi između 61 i 70 godina, a 98 ispitanika (25,7 %) bilo je starije od 71 godine. U skupini partnera njih 30 % bilo je mlađe od 50 godina. Najvećem broju ispitanika dijagnoza šećerne bolesti tip 2 postavljena je unutar posljednjih 10 godina, a kod njih čak 128 (33,5 %) dijagnosticirane su višestruke kronične komplikacije te bolesti. Kod najviše pacijenata prva kronična komplikacija pojavila se unutar 11 do 15 godina poslije pojave šećerne bolesti. Pacijentima sa šećernom bolešću tip 2 s kroničnim mikrovaskularnim komplikacijama (dijabetička retinopatija, neuropatija, nefropatija i dijabetičko stopalo) ustanovljena je i niža kvaliteta života za sve četiri istraživane komponente (tjelesno funkcioniranje, psihološko funkcioniranje, socijalno funkcioniranje te funkcioniranje u okolini) u usporedbi s osobama bez kroničnih komplikacija. Između grupa pacijenata s kroničnim komplikacijama ustanovljena je statistički značajna razlika u vrijednostima glikiranog hemoglobina čiji nalaz daje uvid u regulaciju glikemije unutar tri mjeseca (Kruskal–Wallisov test, p < 0,001). Srednja vrijednost fizičkog funkcioniranja bila je 57,14 (IQR 42,86 – 71,43), psihološkog 66,67 (IQR 54,17 – 79,17) i socijalnog 66,67 (IQR 50,00 – 75,00), a funkcioniranja u okolini 68,75 (IQR 50,00 – 75,00). Kvalitativnom analizom intervjua zdravstvenih radnika oblikovana su 72 koda koji su povezani u pet kategorija i 16 potkategorija. Rasprava: U istraživanju je među ispitanicima sa šećernom bolešću tip 2 bio veći udio muškaraca u mlađim dobnim skupinama, a žene su bile brojnije u starijim dobnim skupinama. Znatno više ispitanika imalo je više od 61 godinu, što je u skladu s dostupnim podacima o srednjoj dobi bolesnika sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj. Među ispitanicima s kroničnim komplikacijama njih 30 % dobilo je dijagnozu prve komplikacije unutar pet godina od postavljanja dijagnoze šećerne bolesti. Bolesnici s dijabetičkom neuropatijom u prosjeku su imali lošiju regulaciju procijenjenu prema HbA1c-u. Navedeno bi se moglo objasniti činjenicom da takvi bolesnici vrlo često pate od teško podnošljivih bolova koji im ograničuju poštovanje preporuka zdravstvenih radnika. Ispitanici su najlošiju ocjenu dali komponenti tjelesnog funkcioniranja jer, zbog umora i smanjene energije prouzročenih samom bolešću i pridruženim kroničnim komplikacijama, često imaju problema s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti. Psihološkom i socijalnom funkcioniranje dali su srednju ocjenu, a komponentu funkcioniranja u okolini ocijenili su najbolje, pa se prema navedenome može reći da se bolesnici osjećaju fizički sigurni. Kako bi spriječili nastanak kroničnih komplikacija, bolesnici trebaju učiniti ključne promjene odmah poslije postavljanja dijagnoze šećerne bolesti. Nažalost, motivirani da slijede preporuke raste tek kad se pojave kronične komplikacije. Edukacija bolesnika s kroničnim komplikacijama i bez takvih komplikacija vrlo je slična, no oni s kroničnim komplikacijama moraju usvojiti i niz novih vještina koje su im prijeko potrebne u zbrinjavanju pojedinih komplikacija. Potrebna je individualna edukacija i prema potrebi nužno je uključiti partnere/članove uže obitelji. Motivacija samog bolesnika presudna je za uspješnost liječenja i daljnji tijek njegove bolesti. Zaključak: Na osnovi dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti da je smanjena kvaliteta života osoba sa šećernom bolešću s kroničnim komplikacijama i njihovih partnera. Najnižu ocjenu za kvalitetu života dali su pacijenti s dijabetičkom retinopatijom i to za domenu socijalnog funkcioniranja. Djelovanjem na određene segmente zdravstvene zaštite, poput edukacije o zdravim životnim navikama i regulaciji glikemije, provođenjem probira na šećernu bolest te ako je liječenje pravodobno i učinkovito, mogla bi se znatno poboljšati kvaliteta života oboljelih i njihovih partnera. Kraj izida: Novo mesto Kraj izvedbe: Novo mesto Založnik: V. Kolarić Leto izida: 2023 Leto izvedbe: 2023 Št. strani: [XIX] f., 109 str., [47] f. pril. PID: 20.500.12556/ReVIS-13090  UDK: 616.379-008.64-036.1:316.728(043.3) COBISS.SI-ID: 166080771  Opomba: Povzetek v slov. obsega XII f.; O avtorici: f. 45-46; Datum objave v ReVIS: 02.02.2026 Število ogledov: 287 Število prenosov: 18 Metapodatki:    Citiraj gradivo Navadno besedilo BibTeX EndNote XML EndNote/Refer RIS ABNT ACM Ref AMA APA Chicago 17th Author-Date Harvard IEEE ISO 690 MLA Vancouver : Kopiraj citat

Objavi na: Postavite miškin kazalec na naslov za izpis povzetka. Klik na naslov izpiše podrobnosti ali sproži prenos.

Sekundarni jezik

Jezik:	Angleški jezik
Naslov:	Quality of life of people with chronic diabetes complications and their partners
Opis:	Introduction: The quality of life in people with diabetes depends on the presence and severity of chronic complications and comorbidities, the level of diabetes care-associated stress they experience, the support they receive from their partners, and a number of other factors, including age, gender, socio-economic status, and disease duration. In the Republic of Croatia, there are several studies on the quality of life of people with diabetes and its chronic complications; however, no research has investigated the quality of life of patients’ partners. This study aimed to investigate the quality of life in patients with chronic type 2 diabetes complications and their partners. Methods: Methods of description, compilation, and qualitative analysis, as well as inductive-deductive and causal-non-experimental methods were used. We used sample triangulation: patients, family, healthcare professionals. The research was conducted using questionnaires and semi-structured interviews. Statistical data processing was performed using SPSS 21 software. The abbreviated version of the World Health Organization's Quality of Life assessment (WHOQOL-BREF) (Appendix 1), translated and validated in Croatian, was used in this PhD study. Numerical variables were tested for distribution normality by the Shapiro-Wilk test and presented as mean values and standard deviation, median and interquartile ranges. Data for categorical variables were presented as absolute numbers and proportions (%). Between-group differences in numerical variables were compared using Mann-Whitney test, and differences among several groups of numerical variables (four groups of diabetic patients with chronic complications and a group of diabetic patients with no complications) were analyzed using Kruskal-Wallis test with post-hoc analysis of differences. The Chi-square and, if appropriate, Yates' correction were used to compare groups of categorical variables. Spearman's rank correlation was used to measure correlation between numerical variables. Distributions are provided in tabular and graphical forms, and data are presented in tabular and descriptive formats. Results: A total of 682 subjects (382 patients with type 2 diabetes and 300 partners or members of their immediate family) were included. The group of respondents with type 2 diabetes consisted of 236 (61.8%) men and 146 (38.2%) women, whereas the group of patients’ partners or close family members comprised significantly more women, 202 (67.3%). Among persons with type 2 diabetes, 40 (10.1%) were younger than 50 years, 77 (20.2%) were 51 to 60 years old, 167 (43.7%) were 61 to 70 years old, while 98 (25.7%) respondents were older than 71 years of age. In the group of patients’ partners, 30% were younger than 50 years of age. The largest number of respondents were diagnosed with type 2 diabetes within the last decade, and 128 (33.5%) of the respondents had multiple chronic complications of diabetes. In most patients, the first chronic complication occurred within 11 to 15 years of diabetes duration. A statistically significant difference in HbA1c values was found between the groups of patients with chronic complications (Kruskal–Wallis test, p<0.001). Considering that distribution of variables for the quality of life of people with diabetes was not normal (p<0.05, Kolmogorov-Smirnov test), they were described as mean value and interquartile range. The mean values were 57.14 (IQR 42.86 - 71.43) for physical functioning, 66.67 (IQR 54.17 - 79.17) for psychological functioning, 66.67 (IQR 50.00 - 75.00) for social functioning, and 68.75 (IQR 50.00 - 75.00) for. environmental functioning. Qualitative analysis of the interviews of healthcare workers resulted in the formation of 72 codes, which were connected into 5 categories and 16 subcategories. Discussion: Among the respondents with type 2 diabetes in this study, the proportion of men was higher in the younger age groups, while the proportion of women was higher in the older age groups. Considerably more respondents were over 61 years of age, corresponding to available data on the average age of patients in the Republic of Croatia. Among the respondents with chronic complications, 30% were diagnosed with the first complication within 5 years from the diagnosis of diabetes. According to the literature, up to 50% of patients at diabetes diagnosis have preclinical or clinical symptoms of chronic complications. Patients diagnosed with diabetic neuropathy had significantly poorer diabetes regulation as estimated by HbA1c levels, which could be explained by hindrance of adherence to recommendations of health professionals due to severe chronic pain. Respondents rated the component of physical functioning the worst for their frequent problems in performing daily activities due to fatigue and reduced energy caused by their disease and its associated chronic complications. Psychological and social functioning were rated medium, whereas environmental functioning was rated the highest, leading to a conclusion that the patients felt physically safe. To prevent the development of chronic complications, patients should make key changes immediately at the diagnosis of diabetes. Unfortunately, patients’ motivation to adhere to the recommendations usually increases only after the onset of chronic complications. Although education of patients with and without chronic complications is very similar, those with chronic complications must also acquire new skills necessary for the management of certain complications. It is therefore imperative to carry out individual education and, if necessary, involve partners or members of the immediate family, as patient motivation is crucial for the success of the treatment and further course of the disease. Conclusion: Based on the results obtained, it can be concluded that the quality of life of people with chronic diabetes complications and their partners is reduced. The lowest score of quality of life, specifically in the domain of social functioning, was in patients with diabetic retinopathy. By acting on certain segments of health care, such as screening for diabetes, education on healthy lifestyle and glycaemic control, and a timely and effective treatment, the quality of life of patients and their partners could be significantly improved.
Ključne besede:	sladkorna bolezen tipa 2, bolniki, kvaliteta življenja, kronični zapleti, diabetična retinopatija, diabetična nevropatija, diabetična glomeruloskleroza, diabetično stopalo, edukacija, doktorske disertacije, type 2 diabetes, patients, quality of life, chronic complications, diabetic retinopathy, diabetic neuropathy, diabetic glomerulosclerosis, diabetic foot ulcer, education, doctoral theses

Nazaj